Danas se u Sarajevu, u organizaciji Centra za društvena istraživanja – Analitka održava okrugli sto na temu aktivnih politika zapošljavanja sa ciljem otvaranja šire diskusije o potrebi unapređenja institucionalnog okvira i dizajna aktivnih politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini te preispitivanja potrebe unapređenja pojedinih aspekata ovih politika kako bi se realizovao njihov puni, razvojni, potencijal na tržištu rada.
Aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini su nedovoljno razvijene, dok su dugoročni efekti postojećih aktivnih mjera na tržište rada upitni. Osim toga, funkcija aktivnih mjera reducirana je na djelimično i krajnje neizvjesno saniranje posljedica postojećeg socioekonomskog konteksta u Bosni i Hercegovini, umjesto da je orijentirana ka strateškom unapređenju funkcioniranja tržišta rada u dugoročnoj perspektivi. U tom smislu, ulaganju u razvoj ljudskih potencijala i jačanju zapošljivosti nezaposlenih lica kroz programe aktivnih politika zapošljavanja nije posvećivana dovoljna pažnja u prethodnom periodu. Unatoč tome, šira stručna i javna debata o postojećim nedostacima, sa jedne, te potencijalima aktivnih politika zapošljavanja, sa druge strane, uglavnom izostaje.
U radu okruglog stola učestvuje i rukovodilac YEP tima dr Ranko Markuš koji je prisutnima prenio iskustva u reformi službi zapošljavanja koju projekat provodi uz podršku Vlade Švajcarske kako bi one unaprijedile rad, a nukleus ovih reformskih procesa je na funkcijama grupnog i individualnog savjetovanja koje su bitan element aktivnih politika zapošljavanja.
– Najveće reforme politika zapošljavanja ne podrazumjevaju samo pravni okvir, već i reinžinjering procesa, nove ciljeve, nove aranžmane finansiranja, novi način upravljanja, a stvarne promjene neće biti bez mjerenja učinaka koja osigurava praćenje rezulatata u radu sa nezaposlenima i poslodavcima te međusobnog poređenja biroa sve sa ciljem da se uvidi šta se dobiva za novac koji se ulaže u JSZZ, te sa time u vezi u aktivne politike zapošljavanje i šta je to što treba unaprijediti kako bi se doprinijelo rješavanju problema nezaposlenosti, – istakao je g. Markuš.
Ono što se može zaključiti, ali što bi trebalo biti predmet daljeg unapređenja aktivnih politika a na osnovu dosadašnjeg iskustva YEP-a u radu sa službama, uvažavajući i korist koje korisnici imaju kada su JSZZ u pitanju, a što je istakao g. Markuš može se sažeti na sljedeće:
- Aktivne mjere nisu isključivo novčani podsticaji – to su i savjetodavne usluge za nezaposlene;
- Najefikasnija aktivna mjera jeste savjetovanje;
- Potrebno je razvijati i druga tržišta i metode radne aktivacije;
- Savjetodavcima je neophodno dati odgovornost zključivanje nezaposlenih u aktivne mjere jer oni u direktnom radu sa nezaposlenima mogu procjeniti ko može i treba biti ciljna grupa nekog od programa zapošljavanja;
- Besmisleno je ulagati velike količine novca bez reforme javnih službi za zapošljavanje;
- Aktivne mjere mogu narušiti tržišne uslove, stoga je neiphodno biti pažljiv u njihovom planiranju;
- Potrebno je razmisliti o tome da li programi trebaju biti striktniji, konstantno otvoreni?
- Na koji način postavljati ciljeve i mjeriti efikasnost, a da to vodi ka većim učincima JSZZ?
Sva su ova otvorena pitanja bila predmetom današnjeg okruglog stola, što ukazuje na činjenicu da se pripremi, planiranju i provedbi aktivnih politika zapošljavanja, mora pristupiti daleko pažljivije kako bi se dobio kvalitetan rezultat za uloženi novac koji u konačnici izdvajaju svi zaposleni koji redovno uplaćuju doprinose te je realno i očekivanje da on bude utrošen na efikasan i transparentan način.
