Studijski programi koji nisu perspektivni trebalo bi da budu zamrznuti, a da se pokrenu programi za koje postoji potreba na tržištu rada, izjavio je danas rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radoslav Grujić.
Grujić je u Istočnom Sarajevu nakon sjednice Proširenog kolegijuma Univerziteta, kojoj su prisustvovali i predstavnici lokalne i republičke vlasti, rekao novinarima da su glavne teme rasprave bili struktura kadrova i studijski programi, te da su predstavnici opština pozvani da bi se vidjelo koja su zanimanja potrebna tim lokalnim zajednicama.
“Ima studijskih programa na koje se već godinama upisuje veoma mali broj studenata, pa je logičnije da se novac koji se izdvaja za takve programe preusmjeri za pokretanje novih i unapređivanje već postojećih programa koji imaju perspektivu. Moramo razgovarati sa resornim ministarstvom i Univerzitetom u Banjaluci da bismo vidjeli koji su to studijski programi”, dodao je Grujić.
On je dodao da je razgovarano i o načinu na koji bi se mogli privući studenti da se upisuju na fakultete Univerziteta u Istočnom Sarajevu, jer je posljednjih godina primijetan pad broja studenata koji se upisuju, kao i o tome kako da se omogući njihovo zapošljavanje poslije završenih studija.
Grujić je rekao da je zadovoljan znanjem studenata koji završavaju fakultete na ovom univerzitetu, da o tome govori i činjenica da veliki broj studenata poslije završenih osnovnih i master studija odlazi u inostranstvo gdje nastavljaju školovanje i tamo se zapošljavaju.
On je dodao da će i dalje biti ulagani napori da se kvalitet nastave popravlja.
Direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Miroslav Vujičić naveo je da Zavod raspolaže preciznim padacima kada je u pitanju struktura i broj nezaposlenih koje će olakšati univerzitetima da definišu upisnu politiku.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Ljubiša Vladušić rekao je da sve analize pokazuju da postoji primijetan pad broja studenata koji se upisuju na fakultete Univerziteta u Istočnom Sarajavu, što stvara obavezu da se pokrene proces prestrukturisanja na Univerzitetu koji će popraviti nivo kvaliteta znanja.
“Prije svega, moramo studente dovesti do `modernog znanja`, koje nije samo osnovna edukacija, nego je to stvaranje vještina kojima oni mogu jednostavnije da sutra kroz privredne i druge institucije pokažu to svoje znanje. Dostizanje takvih standarda omogućava studentima jednu mobilnost i konkurentnost na tržištu u regionu i zemljama EU”, naglasio je Vladušić.
Upravo na kreiranju, kako Vladušić kaže “modernog znanja” radi YEP u okviru Asocijacije „Akademac“, na način da se unapređuje kvalitet visokog obrazovanja kroz povezivanje poslodavaca i fakulteta. Asocijacija okuplja 60 značajnih pojedinaca iz sfere visokog obrazovanja, biznisa i političkog i društvenog života kao i ljude, koji se bave pitanjima visokog obrazovanja, ekonomskih promjena i društvenog napretka. Rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih dr. Ranko Markuš je član Asocijacije kroz koju se posebno zalaže za studentsku praksu i uvođenje praktičnog preduzetništva (podrške studentima u osnivanju firmi) u studijske programe, što je testirano u okviru YEP/IEEE Hackatona. Na tim osnovama YEP radi na kreiranju sistema za podršku mladim preduzetnicima, o čemu će biti više govora ovoga proljeća.
Izvor: Akademac/YEP
