U razgovoru za Agenciju Fena, Kamočaji odgovara na pitanja šta je institucija kojoj je na čelu dvije godine postigla i koji su dalji planovi da bi se došlo do novih radnih mjesta za građane Kantona Sarajevo.
Naš sagovornik naglašava da, osim sumornih statističkih podataka o nezaposlenosti u cijeloj državi, a iza kojih se kriju ugrožene ljudske sudbine, ni opća slika javnosti o radu JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo nije bila ružičasta. Služba je, kako kaže, percepirana kao službu za realizaciju administrativnih poslova vezanih za ostvarivanje socijalnih prava, a lokalni biroi u kojem se trebalo posredovati u zapošljavanju, doživljavali su se u dijelu javnosti kao centri za socijalni rad.
Prije nešto više od dvije godine stopa nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo bila je rekordna u posljednjih deset godina, recesija u punom zamahu, broj zaposlenih radnika se iz mjeseca u mjesec smanjivao, a broj otpuštenih rastao.
Kamočaji kaže da je, umjesto optimističkih prognoza i obećanja iza kojih nije mogao sa sigurnošću stati, saradnicima i javnosti prezentirao svoju viziju rada – reforme u sklopu projekta “Izgradnja institucija i kapaciteta u sektoru zapošljavanja u BiH”, finansiranog iz sredstava Evropske unije.
“Uspjeli smo zaustaviti galopirajuću stopu nezaposlenosti, a reforme za koje smo se opredijelili su u punom jeku. Ogledni biro Novo Sarajevo i Klub za traženje posla, koje smo otvorili 2013. u saradnji sa Švicarskom agencijom za razvoj (SDC) i njemačkom konsultantskom firmom GOPA, a dio su tih reformi, za kratko su vrijeme postali nukleus i pokazatelj kako trebaju funkcionirati biroi, ali i službe za zapošljavanje u budućnosti. Postali smo svojevrsni svjetionik u kom smjeru treba ići”, obrazložio je Kamočaji.
Na pitanje šta novo donose reforme na tržištu rada, ali i u radnim praksama uopće, Kamočaji je podsjetio da su napori Službe najvećim dijelom danas usmjereni na što kvalitetniju pripremu nezaposlenog za tržište rada da bi što prije pronašao posao.
“Odvojili smo uloge onog koji tek evidentira nezaposlenog i savjetodavca i najveći dio vremena se koristi za savjetodavni rad s nezaposlenim osobama. Individualni rad, karijerno savjetovanje, prilagođeno je standardima Evropske unije. Dakle, Služba radi na način kako to rade slične ustanove u zemljama članicama EU. Osnovna misija i vizija Službe je, posredovanje u zapošljavanju i mi smo se kroz dvogodišnje reforme vratili toj našoj izvornoj zadaći, a ne da, kao što je bio slučaj u prethodnim vremenima, najviše energije trošimo u materijalno i socijalno zbrinjavanje nezaposlenih radnika”, navodi Kamočaji.
Ističe da Služba godišnje servisira zdravstveno osiguranje za više od 50.000 nezaposlenih i još 24.000 članova njihovih porodica.
Na opasku da je socijalno zbrinjavanje dio zakonske obaveze, Kamočaji kaže da je to istina, ali rezultati urađenih petogodišnjih analiza pokazuju da Služba više od tri četvrtine novca troši na tu stavku, a ostatak, manje od četvrtine, na aktivne politike zapošljavanja.
Upitan da li je rješenje pronađeno za ovaj problem i da se odnos socijale i zapošljavanja preokrene, Kamočaji je rekao.
“Sredinom maja ove godine organizovali smo okrugli sto o temi “Prvi koraci ka reformi u sektoru zapošljavanja”. Okupili smo sve relevantne sudionike iz sektora zapošljavanja i s ovog skupa uputili set zahtjeva. Među zahtjevima su inicijative za redefiniranje modela zdravstvenog osiguranja, za obavezivanje poslodavca da oglašavaju radna mjesta putem službe i inicijativa za izmjenu Zakona o posredovanju u zapošljavanju kojim bi se status nezaposlene definirao prema standardima Međunarodne organizacije rada (ILO). Potom, tražili smo izmjene postojećih modela da bi se povećala izdvajanja za mjere aktivne politike uz pojednostavljivanje procedure kod odabira korisnika podsticajnih mjera. Locirali smo tačke koje nas sputavaju u radu, a svi budući koraci su u nadležnosti onih koji donose zakone i kreiraju politike”, pojasnio je Kamočaji.
Na pitanje postoje li konkretni rezultati projekata Oglednog biroa i Kluba za traženje posla, direktor JU Službe za zapošljavanje je potcrtao da su partnerski odnosi s poslodavcima iz okruženja već uspostavljeni.
“Sarađujemo i razmjenjujemo informacije sa Coca Colom, Dalasom, Prevent grupacijom, Konzumom i drugim kompanijama. Putem Kluba za traženje posla angažujemo radnu snagu za potrebe ovih kompanija. Spisak tih kompanija se iz dana u dan proširuje. Klub za traženje posla je, ovo moram naglasiti, namijenjen isključivo dugoročno nezaposlenim mladim osobama koji, tokom obuke usvajaju osnove poslovne komunikacije, uviđaju značaj timskog rada, posvećenosti poslu i lojalnosti i nakon obuke. Odgovorno tvrdim, putem Kluba ovi mladi su spremni na sve zahtjeve modernog poslovanja.Rezultati su pokazali da se između 20 i 40 posto mladih nakon ove vrste podrške zaposli ili radno angažuje putem volonterskog ili honorarnog posla”, pojasnio je Kamočaji.
Sljedeći korak u okviru planiranih reformi jest da do kraja godine i biroi za zapošljavanje Centar i Hadžići počnu raditi na principu Biroa za zapošljavanje Novo Sarajevo. Plan je da svih devet biroa u Kantonu radi po istom sistemu.
“Težište našeg budućeg rada je proces kvalitetnog savjetovanja za nezaposlene koji zaista traže posao, jer moram i to da naglasim, na edvidencijama je veliki broj osoba koji su tu radi ostvarivanja nekih prava”, kazao je Kamočaji.
Posebno poglavlje, naglašava prvi čovjek Službe za zapošljavanje KS-a, jest jačanje partnerstva s poslodavcima s kojima se više puta godišnje održavaju panel diskusije, okrugli stolovi, različiti razgovori.
“Ovim vidom saradnje nastojimo uključiti u rad nevladine organizacije, udruženja, građane, a sve s ciljem da spoznamo njihove potrebe i zahtjeve na koje moramo odgovoriti”, rekao je.
Na pitanje da li sve rečeno znači i više radnih mjesta, više posla, Kamočaji odgovara potvrdno.
“Upravo zbog toga smo u rad uveli i nove tehnologije. Redizajnirali smo web stranicu putem koje poslodavci mogu besplatno objaviti oglas na portalu JUSZZKS, ostaviti profil kompanije, komentar te postaviti pitanja. Online kanal je besplatan i otvoren 24 sata. Također, za nezaposlene osobe na web stranici je uvršten i savremeni alat za savjetovanja – e-biro, koji proces posredovanja čini bržim i efikasnijim, a u pripremi je i otvaranje call centra”.
Što se tiče politika zapošljavanja, osim spomenutih inicijativa za izmjene složenih i dugotrajnih procedura, Kamočaji navodi da je napravljen značajan iskorak racionalizacijom troškova u budžetu.
“Već dvije godine višak sredstava Služba ulaže u programe. Riječ je o Programu fininsiranja zaposljavanja “300+” i Programu sufinansiranja zapošljavanja “800+”. Za ove program Služba je u proteklom periodu izdvojila nešto više od 3,4 miliona KM, a zaposlila 1.100 osoba među kojima je veći broj socijalno ugroženih osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Kantonu Sarajevo”, ističe Kamočaji.
Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo nedavno je također započela realizaciju Programa sufinansiranja samozapošljavanja i zapošljavanja pripravnika. Realizacijom programa Kanton Sarajevo će biti bogatiji za 262 privredna subjekta i 483 pripravnika. Novčana sredstava od 5.750.977 KM za zapošljavanje ovih 745 nezaposlenih osoba je osigurala Služba.
Dodamo li tome i druge programe koje smo realizovali u toku prošle godine putem Službe zapošljavanja KS-a u proteklom periodu posao je, dakle, pronašlo oko tri hiljade osoba – kazao je Kamočaji.
U razgovoru direktor Javne ustanove Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo je naglasio da ova služba nije jedina karika u zapošljavanju te je još jednom pozvao sve relevantne faktore i institucije da se uključe u rješavanje ovog akutnog problema.
(FENA)
