Korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja u Kantonu Sarajevo

Jutros na BH radiju smo pokušali da razjasnimo pitanja vezana za aktivnosti JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo na brisanju 2,300 osoba, o kojem smo opširnije pisali u članku pod nazivom “MOŽE LI OSOBA SA 40.000 KM PRIHODA ZAISTA BITI NEZAPOSLENA?” i “RADITI PO ZAKONU JE POSTALO “NEPOPULARNA MJERA”, A SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE SU POSTALE SLUŽBE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE“. Zbog mnogo dilema o pravu na zdravstveno osiguranje objavljujemo zakonski osnov za obavezno zdravstveno osiguranje i  ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu. Prava se ostvaruju u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju («Službene novine Federacije BiH», broj 30/97 i 7/02) i podzakonskim aktima donesenim na osnovu Zakona. Da bi se koristilo pravo na zdravstvenu zaštitu u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa članom 19. Zakona, potrebno je steći svojstvo osiguranika.

Obveznici obračunavanja i uplate doprinosa su utvrđeni Zakonom i Odlukom o osnovicama i stopama doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za Kanton Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj:11/00). Doprinos koji se utvrđuje u paušalnom iznosu i obveznici uplate ovog doprinosa su:

• JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo koja na zdravstveno osiguranje prijavljuje nezaposlena lica iz člana 19. tač. 12., 13. i 14. Zakona o zdravstvenom osiguranju, u paušalnom iznosu od  6,00 KM po nosiocu osiguranja koji je prijavljen kod Službe za zapošljavanje i 3,00 KM po osiguranom licu kao članu uže porodice nosioca osiguranja;
• organ uprave kantona nadležan za poslove socijalne i dječije zaštite:

1. za djecu od rođenja do polaska u osnovnu školu, a koja nisu osigurana po drugom osnovu u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom djetetu;
2. za lica nakon navršenih 65 godina života, koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;
3. za lica civilne žrtve rata, ako nisu osigurana po drugom osnovu, u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu ;
4. za socijalno ugrožena lica, ako nisu osigurana po drugom osnovu, u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;
5.  za lica smještena u ustanove socijalne zaštite i lica koja primaju stalnu novčanu pomoć, ako nisu osigurana po drugom osnovu, u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;

• organ uprave kantona nadležan  za obrazovanje za učenike i studente koji nisu osigurani po drugom osnovu u skladu sa članom 19. tačka13 a Zakona,  u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;
• organ uprave kantona nadležan za boračku zaštitu, za lica sa prebivalištem na području Kantona Sarajevo kojima je priznato svojstvo ratnog ili mirnodopskog vojnog invalida, civilnog invalida, odnosno lica koja imaju status korisnika porodične invalidnine,  porodice šehida i poginulih boraca , ako nisu osigurana po drugom osnovu u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;
• organ uprave kantona nadležan za povratak i raseljena lica, za lica kojima je priznat status raseljenog lica, u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;
• organ uprave općine za lica koje se nalaze u statusu socijalne potrebe a nisu osigurana po drugom osnovu, pod uslovom da nemaju članova porodice koji su po zakonu dužni da se o njima staraju, odnosno da nemaju nepokretne imovine, u paušalnom iznosu od 20 KM po prijavljenom licu;
• Studenti preko 26 godina koji nisu osigurani po drugom osnovu, sami plaćaju doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u paušalnom iznosu od 20 KM mjesečno, a najduže do navršene 30. godine života.
• nadležni organuprave Kantona za zaposlenike u preduzećima  koja nisu u mogućnosti da izmiruju obaveze po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa učešćem državnog kapitala Kantona Sarajevo od 51% i više, a koja su u postupku stečaja, likvidacije, prestruktuiranja i privatizacije, u paušalnom iznosu od 20,00 KM po zaposleniku-nosiocu osiguranja po posebnim aktima Vlade kantona Sarajevo;
• nadležni organ uprave Federacije za učenike i studente vojnih i policijskih škola i akademija i za lica na redovnom odsluženju vojnog roka, ako nisu osigurani po drugom osnovu u paušalnom iznosu od 20 KM.

Dakle, JUSZZKS nije jedini izvor prava na zdravstvenu zaštitu koje je zagarantovano Ustavom FBiH. Član 2. Ustava FBiH nalaže Federaciji da osigura primjenu najviseg nivoa medjunarodno priznatih prava i sloboda utvrdjenih u aktima navedenim u Aneksu, a među njima da sve osobe na teritoriji Federacije uzivaju prava na zdravstvenu zastitu, što svakako treba imati u vidu u traženju odgovarajućih rješenja za ovu problematiku. Za efikasnost službi za zapošljavanje neophodno je da postoje dobri zakoni, da se provode, ali i da u prelaznom periodu evidencije nezaposlenih budu podjeljenje na one koji aktivno traže posao i na one koji su prijavljeni radi ostvarivanja prava. Da bi se ovo ostvarilo neophodno je da ova pitanja problematizuje novi ministar rada i socijalne politike FBiH. Takvih najava već ima. “Program mjera za privredni rast i zapošljavanje” koji priprema grupa stručnjaka bliska partijama koje će formirati novu Vadu FBiH kao strateški cilj navodi restrukturiranje rada biroa za zapošljavanje, gdje je predviđeno brisanje sa spiskova onih koji su na birou zbog ostvarivanja prava, a ne zbog traženja zaposlenja.

Za više detalja možete pogledati Vodič za ostvarivanje zdravstvene zaštite.