Koliko je trenutno nezaposlenih osoba na evidenciji u Kantonu Sarajevo?
– Sredinom maja broj nezaposlenih na evidenciji je iznosio 59.680. Na evidenciju se prijavljuju i osobe koje završe srednju školu, fakultet i osobe iz radnog odnosa. Možemo reći da se broj nezaposlenih smanjuje a da raste broj zaposlenih, te da imamo veliki i broj upita ljudi koji žele ići vani, ali mi na to ne možemo uticati, niti imamo podatak o tome koliko njih ode vani da radi.
Koliko se ljudi prijavljuju na konkurse koje Služba objavljuje?
– Od 8. marta ove godine imamo veći broj zahtjeva za posredovanje pri zapošljavanju. Tada je na snagu stupila Uredba o zapošljavanju koju je uvela Vlada KS-a i od tada se broj oglasa preko Službe za zapošljavanje povećao.
Više oglasa
Pored naše web stranice imamo i aplikaciju zaposlise.ba gdje poslodavci, to jeste nezaposlene osobe, svaki oglas mogu vidjeti, biti obaviješteni, te mogu pogledati i uslove koji se traže. Na taj način želimo pomoći i olakšati osobama koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih kako bi lakše došli do posla.
Koliko se koristi ta aplikacija?
– Ljudi znaju za nju, znaju da tu publikujemo oglase, a broj tih oglasa se povećao. Stotine i stotine oglasa budu objavljene svaki dan jer svaka javna ustanova kojoj je osnivač Vlada Kantona Sarajevo, to jeste Skupština, mora objavljivati oglase putem Službe za zapošljavanje KS-a, a i ostali poslodavci koji učestvuju u našim mjerama politike zapošljavanja isto tako rade oglašavanje preko nas.
Koliko često se dešava da se nezaposlena osoba pozove i ponudi joj se neki posao, a da ona odbije i šta se onda radi?
– Osoba koja se pozove može odbiti iz razloga što nije zadovoljna uslovima, na šta mi ne možemo uticati, a nije se dešavalo da neko odbije jer ne želi raditi. Kad bi se takvo nešto desilo, mi bismo tu osobu skinuli sa evidencije.
Sad imamo u proceduri novi zakon o posredovanju, kako ljudima olakšati pronalazak posla. Činjenica je da je u BiH trnovit put do zaposlenja jer svaki poslodavac traži dobrog radnika, a istovremeno taj radnik traži da bude adekvatno plaćen za posao koji obavlja. Možemo reći da se u KS-u dešavaju neke pozitivne stvari i to trebamo pokazati. U februaru samo imali dva javna poziva – pripravnici i posao za sve, gdje smo imali više od 3.150 aplikacija, gdje su poslodavci potraživali preko 4.000 osoba. Na taj način smo pokazali da poslodavci zaista traže veliki broj radnika. Isto tako ti poslodavci moraju biti svjesni da tim radnicima moraju adekvatno da plate. Imamo već neke informacije da se nešto pozitivno dešava, da poslodavci povećavaju plate, da bi radnici koji budu radno angažovani bili adekvatno i plaćeni.
Mi smo na taj način i povećali sufinansiranje. Prije je sufinansiranje za pripravnike bilo 600 KM, što smo povećali na 800 KM, a za program posao za sve prije je bilo sufinansiranje po 500 KM, a sada je to po 700 KM. Mi sufinansiramo poslodavce, ne dajemo nikome unaprijed sredstva, dakle, kad poslodavci puste platu i zakonom predviđene doprinose, dostave nama dokaz, i onda mi izvršimo refundaciju poslodavcu. Možemo reći da smo kroz ova dva poziva odvojili oko 11 miliona KM, te će biti angažovana 1.571 osoba, bit će angažovano 800 pripravnika na 12 mjeseci i 771 osoba kroz program posao za sve. Možemo se pohvaliti da prvi put realni uzima primat nad javnim sektorom.
Mjere zapošljavanja
To je pokazatelj da se u KS-u stvarno nešto pozitivno dešava. Mi smo u saradnji sa resornim ministarstvom i Vladom KS-a objavili javni poziv za javne radove gdje je angažovano 600 osoba sa evidencije, to je teško upošljiva kategorija koja će raditi 2 mjeseca i imaće neto platu 800 KM. Iskoristili smo priliku i da očistimo Sarajevo.
Osim tih programa, hoće li biti još nekih u narednom periodu?
– Federalni zavod za zapošljavanje sredinom marta izdvojio je 7 miliona KM za mjere zapošljavanja kroz šest javnih poziva, gdje će biti zaposlene osobe sa područja KS-a, a riječ je o podršci startupovima – samozapošljavanje za mlade, za poduzetništvo, za žene, periodično zapošljavanje, sezonsko, javni radovi… Takvih javnih poziva očekujemo još najmanje dva u toku ove godine.
Znači, očekujemo i smanjenje broja nezaposlenih?
– Naravno. Kroz ove naše dvije mjere, posao za sve i pripravnik, sa evidencije će biti zaposlena 1.571 osoba, plus iz Federalnog zavoda, te očekujemo u prvoj polovini godine da će biti zaposleno oko 4.000 ljudi.
Imate i Klub za traženje posla, otkud ideja da se takvo nešto osnuje, šta on radi?
– To je naša aktivnost gdje mi olakšavamo nezaposlenima kako da se pripreme, kako da nastupe prema poslodavcu, koja su njihova prava, obaveze… Dakle, da ne budu samo imena i prezimena na evidenciji, nego da budu i aktivni. Na nivou FBiH radimo individualne planove za zapošljavanje, gdje pojedinačno sa osobama radimo kroz savjetodavni dio gdje te osobe prolaze sa savjetodavcem jedan razgovor i pripremaju se za poslove koje rade sa formalnim i neformalnim obrazovanjem. Prošle godine smo osvojili i nagradu, gdje je najviše osoba iz tog programa zaposleno u Federaciji. Tako da Služba konstantno radi na kapacitetima nezaposlenih osoba, kako bi njihove kompetencije bile na višem nivou, kako bi mogli što bolje odgovoriti potrebama tržišta rada. Da li je to dovoljno Kantonu, kad kažete da imamo 59.680 na evidenciji nezaposlenih – nije, ali pravimo korake koji vode ka pozitivi i imamo puno nezadovoljstva i opravdanog i neopravdanog, a možemo reći da Služba itekako daje podršku i Vladi i Skupštini u svim njihovim aktivnostima. Odvojili smo sredstva za sufinansiranje, možda prvi put u BiH, za 150 asistenata na Univerzitetu u Sarajevu gdje su oni zasnovali radni odnos.
Kakva je saradnja sa obrazovnim institucijama, školama, fakultetima…?
– Mi smo 30. 11. 2018. godine po programu rada Službe organizovali Sajam za zapošljavanje, radili smo ih i prije, ali smo sada prvi put uključili Ministarstvo obrazovanja, VTK, Udruženje poslodavaca FBiH, gdje smo im tražili da na sajmu budu predstavnici deset strukovnih škola s područja KS-a i poslodavci koji zapošljavaju tu kategoriju. Tako smo uvezali poslodavce koji traže tu kategoriju i škole koje proizvode taj kadar, tako da su učenici završnih razreda imali priliku da upoznaju poslodavce, a poslodavci da vide šta obrazovni sistem nudi. Obrazovni sistem je bolna tačka cijele države, jer on ne prati potrebe tržišta rada, ali i mi radimo u saradnji sa resornim ministarstvom, koje omogućava da se registruju centri za obrazovanje odraslih, te do sada imamo 11 takvih centara. Općepoznato je da i u svijetu 10-15 posto ljudi radi u onom formalnom obrazovanju, a ostatak radi neformalno. Njemačka je to prepoznala prije 15-20 godina, tako da je bitno šta čovjek zaista zna da radi. Pokušavamo poslodavcima olakšati, znamo da su im veliki nameti, te im pokušavamo olakšati kroz naše mjere, ali i staviti u obavezu da plate adekvatno svojim radnicima. Već imamo neke podatke da platna moć u KS-u raste, da su poslodavci prepoznali da dobrom radniku moraju platiti.
