Search

Napredak BiH zavisi od stručnih mladih ljudi: prenosimo švajcarska iskustva i znanje

Sa Barbarom Dätwyler Scheuer, direktoricom za saradnju u Ambasadi Švajcarske u BiH, razgovaramo o programima koje vlada Švajcarske provodi u BiH sa ciljem zapošljavanja mladih ljudi u našoj zemlji. U okviru švajcarskog Programa zapošljavanja mladih u BiH, samo u protekle dvije godine, više od 6000 osoba je našlo dostojanstven posao i otvoreno je skoro 200 novih firmi.

BUKA: Mediji u Bosni i Hercegovini skoro svakodnevno izvještavaju o visokoj stopi nezaposlenosti mladih ljudi u državi i o nedostatku dostojanstvenih poslova koji bi im omogućavali da zarađuju dovoljno za sebe i svoje porodice. Sa druge strane, potencijalni poslodavci se žale na nedostatak praktičnih vještina kod mladih, koje su neophodne za tržište rada. Štaviše, broj stanovništva radne dobi u BiH se brzo smanjuje odlaskom mladih ljudi iz zemlje. Gdje i kako se angažuje Švajcarske u ovakvom okruženju?  

BDS: Da, to je tačno, svi čujemo i čitamo svaki dan iz medija o visokoj stopi nezaposlenosti mladih ljudi u BiH. Takođe čitamo o odlasku mladih ljudi iz zemlje zato što vjeruju da se lični trud i ulaganje u obrazovanje ne isplate. Ovo su sve loše vijesti, ali isto tako ima i dobrih vijesti. Prva dobra vijest je da postoji veliki broj mladih ljudi koji još uvijek vjeruju u ovu zemlju, koji žele da ostanu u BiH zato što vole svoju domovinu. Druga dobra vijest je ta da postoje stvari koje je moguće uraditi da se ti loši trendovi preokrenu, a to su aktivnosti koje se mogu i trebaju poduzeti ovdje i sada. Da bi se to omogućilo, potrebno je da donosioci politika prepoznaju da razvoj stručnih vještina otvara vrata tržišta rada. Brzina napretka neke države zavisi od toga da li je država sposobna da razvije i omogući prave vještine kod mladih ljudi – one koje su potrebne danas i one koje će biti potrebne sutra. U Švajcarskoj, stručna obuka i obrazovanje su se pokazali kao prvi i najvažniji faktor zapošljivosti. 
Zbog toga, u razgovorima sa donosiocima politika o temama koje se tiču zapošljivosti i stvaranja novih radnih mjesta, ohrabrujemo ih da počnu provoditi neke konkretne aktivnosti koje mogu doprinijeti rješavanju ovih pitanja. Naše preporuke potiču iz dobrih praksi iz Švajcarske, ali isto tako i iz dugogodišnjeg iskustva koje smo stekli kroz švajcarski Program zapošljavanja mladih u BiH. Dozvolite mi da vam predstavim glavne elemente: mi radimo na poboljšanju punude radne snage time što unapređujemo vještine mladih muškaraca i žena kako bi postali konkurentni na tržištu rada. Radimo i na povećanju potražnje za radnom snagom tako što pružamo podršku obećavajućim privrednim sektorima, kao što su IT, turizam i prerada hrane, koji omogućavaju bolje poslove većem broju mladih ljudi. Isto tako radimo i sa Zavodima za zapošljavanje, koji posreduju između onih koji traže posao i onih sa otvorenim radnim mjestima na tržištu rada. Svi ovi elementi moraju da ići zajedno – ruku pod ruku. I došli smo do rezultata! Samo u protekle dvije godine, više od 6000 osoba je našlo dostojanstven posao i otvoreno je skoro 200 novih firmi (tzv. start-upi). Pronalaženje dostojanstvenog posla je promijenilo život ovih ljudi. Potrebno je još više takvih poslova, ali i ljudi koji su vješti u svom zanimanju. 

BUKA: Švajcarska ima veoma nisku stopu nezaposlenosti mladih ljudi, koja je manja od 5%. Koja je to švajcarska ekspertiza kojom se objašnjava ovaj uspjeh? 

BDS: Niska stopa nezaposlenosti je djelimično zbog toga što se 70% mladih ljudi odlučuje za srednje stručno obrazovanje, kojim se spremaju za karijeru u cijelom spektru profesija koje su potrebne na tržištu, uključujući visoke tehnologije, uslužne djelatnosti i zdravstvo, kao i tradicionalne vještine i zanate. Učenice i učenici mogu pohađati škole za ukupno 230 zanimanja. Švajcarski sistem srednjeg stručnog obrazovanja je duboko ukorijenjen u švajcarskom društvu i ima veoma dobru reputaciju. On se promoviše već u osnovnim školama, koje nude savjetovanje u vezi sa odabirom budućeg zanimanja, odnosno profesionalnu orijentaciju. Jednako je privlačan i djevojkama i mladićima, kao i onima koji postižu odlične rezultate u svom školovanju! 


 

BUKA: Kako konkretno izgleda praktična nastava u Švajcarskoj?

BDS: Kao prvo, praksa se u potpunosti obavlja u odgovarajućem preduzeću. Učenici dolaze u okruženje gdje dobijaju veliku odgovornost, ali i mentorsku podršku koju pružaju kvalifikovani mentori i mentorice. Kao drugo, učenje se odvija na licu mjesta, praktično je i primjenjivo! Ono uključuje i tzv. soft skills, odnosno razvoj ličnih i socijalnih vještina. Kao treće, učenici su plaćeni u periodu obavljanja prakse; to je mali mjesečni iznos za početak, koji raste svake godine, a praksa se obavlja tri do četiri dana sedmično. Kao četvrto nakon završetka prakse, učenici dobiju priznatu kvalifikaciju i imaju mogućnost da nakon toga pređu na stalno zaposlenje. 
Kada kažem da učenici mogu preći na stalno zaposlenje, to znači da je osoba stekla praktične vještine da obavlja neki posao. Švajcarski kuhari i kuharice koji su prošli obuku za kuhara nisu samo učili iz knjige recepata, već znaju i praktično primijeniti sve recepte u realnom okruženju restoranske kuhinje. 
Još jedna karakteristika švajcarskog obrazovnog sistema je „propusnost“. Učenik sa diplomom srednje stručne škole ima mogućnost da nastavi obrazovanje i jednog dana stekne diplomu visokoškolske ustanove. Mogu da se vrate u obrazovni proces, nadoknade ili premoste što im je potrebno da bi studirali. To znači da zaposleni, koji počinju svoju karijeru u samom pogonu fabrike ili u banci, imaju stvarnu priliku da jednog dana napreduju unutar firme. Mnogi mladići i djevojke, koji su se ranije odlučili za srednje stručno obrazovanje, završili su na najodgovornijim pozicijama kao izvršni direktori firmi kao što su Swiss International Airlines ili u fabrikama za proizvodnju čokolade kao što je Lindt&Sprüngli. 

 

 

BUKA: Ukratko, šta je to što BiH može da nauči iz iskustva Švajcarske?

BDS: Kao prvo, isplati se uložiti u visoko-kvalitetni sistem srednjeg stručnog obrazovanja, koji je fleksibilan i koji ima dobru kombinaciju praktične i teorijske nastave. Kao drugo, nema stručnog obrazovanja bez uključivanja privatnog sektora. I kao treće kvalitet ide ruku pod ruku sa imidžom stručnog obrazovanja. Od najveće je važnosti popraviti njegovu reputaciju. Podstičem donosioce politika u BiH da postave srednje stručno obrazovanje kao prioritet reformske agende u BiH, te da poboljšaju njegov kvalitet i njegovu reputaciju, tako da na izbor obrazovnog puta ne utiču tradicija ili imidž, već samo zanimanje i potražnja na tržištu rada.   

BUKA: Rekli ste da je potrebno preduzeti određene aktivnosti ovdje i sada kako bi se preokrenuli loši trendovi u BiH. Koje su, po Vašem mišljenju, najhitnije mjere koje je potrebno poduzeti? 

BDS: Ono što je hitno potrebno u BiH jeste međusobno razumijevanje i interakcija između privrede i obrazovnog sistema. Škole moraju biti spremne na saradnju sa preduzećima i da rade na poboljšanju praktične obuke za učenike. Poslodavci moraju biti spremni da ulože u obuku mladih ljudi, na primjer, aktivnim angažovanjem u izradi nastavnih planova i programa. Vidim kao dobar znak to što sve više preduzeća u BiH shvata da će im podrška mladim ljudima da obave praksu upravo u njihovom preduzeću omogućiti lakši pristup stručnoj radnoj snazi. Međutim, postoji tu i dio posla koji moraju da preuzmu nadležne institucije. One trebaju da razmotre poreske politike i druge zakonske preduslove, jer se ne smije desiti da se preduzeća koja primaju učenike na praksu suočavaju sa problemima plaćanja kazni izrečenim od pojedinih inspekcija. Razlog tome je da status prakse u preduzeću nije svugdje adekvatno regulisan podzakonskim aktima. 
Da bi se poboljšala reputacija stručnih zanimanja u BiH, potrebno je stvoriti visoko-kvalitetna zanimanja, koja su orijentisana na budućnost, kao što su specijalizovani stručnjaci za IT ili politehničari, stručnjaci za dizajn i pravljenje sofisticiranog alata za proizvodnju. Takođe, ne smije se zaboraviti stručno usavršavanje profesora. Ovo je od posebnog značaja u stručnom obrazovanju. Razne studije ukazuju na to da će se priroda zaposlenja mijenjati u bliskoj budućnosti. Tako da profesorima mora biti omogućeno da prate trendove i napredak u oblasti svoje ekspertize. Nažalost, to sada nije slučaj. 


 

BUKA: Šta se još može uraditi da bi još više mladih ljudi dobilo zaposlenje? 

BDS: BiH mora hitno da poboljša svoje postojeće poslovno okruženje. Švajcarska obezbjeđuje pomoć poslovnim inkubatorima i ubrzanju razvoja njihovih usluga, kao i podršku start-up firmama i preduzetnicima. Ali, isto tako, i ovdje postoji dio posla koji moraju odraditi vlasti u BiH na svim nivoima. Smanjenje birokratskih procesa je obavezno. Zašto ne olakšati procese registracije poslovanja uvođenjem elektronskog potpisa? Zašto ne stvoriti jedno mjesto za registraciju (tzv. one-stop-shops), tako da mladi ljudi koji žele da pokrenu sopstveni biznis ne moraju da idu od jednih vrata do drugih da dobiju sve dozvole. 
Pored toga, pristup finansijama i kapitalu u svakoj fazi preduzetništva se mora poboljšati. Mladi ljudi ne mogu dobiti kredite od banaka i ne postoji razvijeni sistem investitora u smislu „poslovnih anđela“, koji ulažu sopstvena sredstva, ili firmi koje ulažu sredstva iz svog poslovanja. U susjedstvu već postoje dobri primjeri fondova za strateške inovacije, koji su osnovani u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i kojima upravlja vlada, ali isto tako imaju podršku od razvojnih partnera i privatnog sektora. Švajcarska sarađuje sa ovim fondovima i može pružiti uvid za uspostavljanje sličnih mehanizama u BiH. 


 

BUKA: Kakvu podršku mogu dati mediji?

BDS: Moja glavna poruka medijima bi bila da šire ohrabrujuće i kredibilne poruke o budućnosti ove zemlje. Mladi ljudi treba da čuju da postoji budućnost u BiH. Pokažite pozitivne primjere, koji pokazuju da se lični trud i ulaganja isplate. Pozivam preduzeća iz BiH da više mladih ljudi, a naročito žena, stave na vodeće pozicije i da zapošljavaju po zaslugama. Takođe želim da ohrabrim sve da budu otvoreni za napredna rješenja, kako bi bili inovativni i ispred svog vremena. 

BUKA: Kakvu buduću podršku možemo da očekujemo od Vlade Švajcarske?

BDS: Trenutno smo u procesu razvoja velikog i novog programa za unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja u BiH, zajedno sa drugima koji rade u ovim oblastima. Program razvijamo na osnovu rezultata do kojih se do sada došlo i sa ciljem pružanja podrške BiH u obezbjeđivanju institucionalnih rješenja. Međutim, glavni faktor uspjeha takvog jednog projekta biće spremnost donosioca odluka u ovoj državi da se angažuju na tome! 
 

 

Druge objave u kategoriji