Kako piše Moja hercegovina, nezaposlene širom Republike Srpske šokiralo je kada su tokom redovnog prijavljivanja na evidenciju Zavoda za zapošljavanje saznali da moraju jednom mjesečno da dokumentuju da su kod dva poslodavca bili na razgovoru, tj. sami tražili posao, pa se pitaju koja je uopšte svrha ovog biroa.
“U birou su mi rekli da jednom mjesečno moram da napišem izvještaj da sam bio na razgovoru kod dva poslodavca, te da će me, ukoliko to ne učinim, Zavod označiti nezainteresovanim za posao. Tolike godine sam nezaposlen, nijednom mi biro nije našao ponudu, kao da ja ne bih radio. Ovo je još jedna muka na leđima nezaposlenih, dok administracija sjedi skrštenih ruku”, rekao je jedan nezaposleni Banjalučanin.
Saša Trivić, zamjenik direktora preduzeća “Krajina klas”, istakao je da su evidencije Zavoda o nezaposlenima loše.
“Tražili smo od Vlade RS da se spiskovi nezaposlenih u Zavodu za zapošljavanje RS riješe, jer smo mi u situaciji da plaćamo porez Zavodu, a moramo angažovati i plaćati privatne agencije kada zapošljavamo radnike”, istakao je Trivić za “Nezavisne”.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da bi Zavod trebalo da radi taj posao i da posreduje između aktivnog tražioca posla i poslodavca, ali da nije loše i da tražilac sam traži za sebe radno mjesto.
“Ko hoće da radi posla uvijek ima. Možda to nije posao u struci, ali svako zaposlenje je bolje od sjedenja kod kuće”, naglasio je Škrebić.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kazala je da je uloga Zavoda za zapošljavanje da posreduje između lica koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih i poslodavca, te da je u javnosti dugo aktuelno pitanje podjele na aktivne i pasivne tražioce posla.
“Poslodavac koji traži radnu snagu obraća se lokalnoj filijali Zavoda i traži npr. deset pekara, a njegova uloga je da nađe u evidenciji deset pekara, obavi s njima razgovor i dostavi njihove podatke poslodavcu, koji će dalje s njima obavljati razgovor i odlučiti da li da ih primi ili ne”, ističe Mišićeva.
Navela je da je neophodno zapitati se da li nekog treba nazvati pasivnim tražiocem posla ako je deset godina uredno na evidenciji Zavoda i nikad ga niko odatle nije pozvao i ponudio mu bilo kakav posao.
Na naše pitanje da li se radi o novoj odluci, iz Zavoda za zapošljavanje RS su nam pismeno odgovorili da je jedna od osnovnih karakteristika tržišta rada u RS neaktivnost lica u smislu traženja posla.
“Reforma Zavoda podrazumijeva u potpunosti nov pristup u radu sa nezaposlenim licima, što znači pružanje informacija nezaposlenim licima putem individualnog savjetovanja, info-seminara, radionica, do realizovanja savjetodavnog rada u biroima”, naveli su iz Zavoda.
Prema njihovim riječima, ako se lice izjasni kao aktivni tražilac zaposlenja njegova obaveza je da realizuje intervju, te da se javi na stručno savjetovanje.
Naglasili su da će na osnovu intervjua i ličnih karakteristika, kao i pokazatelja na tržištu rada, nezaposlenog svrstati prema stepenu zapošljivosti u lakše, uslovno ili teže zapošljiva lica.
Kako tvrde, ove metode primjenjuju se u svim zemljama u okruženju.
“Savjetodavni rad je pomoć u traženju posla u cilju boljeg snalaženja na tržištu rada, a što nikako ne poteže zakonski određenu sankciju brisanja lica s evidencije nezaposlenih”, odgovorili su iz Zavoda.
Reforma Zavoda za zapošljavanje se provodi u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP), uz podršku Vlade Švacarske. Reforma sama po sebi je težak posao, jer niti jedna institucija ne želi rado da se mijenja, kaže Ranko Markuš, rukovodilac YEP-a. Za uspjeh reforme, neophodno je da javnost bude upoznata sa stvarnom ulogom Zavoda na tržištu, kako bi znali koju vrstu usluge mogu i trebaju očekivati.
