Postoje legalni načini da se u Njemačkoj nađe posao. U pravilu važi: što je neko bolje kvalifikovan, to ima bolje šanse. Postoji razlika između državljana zemalja EU i onih koji to nisu.
Onaj ko želi da radi u Njemačkoj, ne mora da podnese zahtjev za dobijanje azila. Naprotiv – pravo na azil nema onaj ko želi da ga dobije samo zato da bi pronašao posao. Osim toga, svi tražioci azila imaju zabranu rada u prva tri mjeseca.
Ako neko zatraži azil, a da za to, kako stoji u propisima, “očito ne postoje opravdani razlozi”, može čak da dobije i zabranu ulaska u Njemačku i u države Šengenskog sporazuma. To se odnosi na skoro sve one koji podnesu zahtjev za azil a dolaze iz “zemalja sigurnog porijekla”. Među njih u međuvremenu spadaju sve zemlje zapadnog Balkana, dakle i Bosna i Hercegovina. O zahtjevima za azil građana tih zemalja se u pravilu odlučuje brže i oni skoro uvijek dobijaju negativan odgovor. Oni moraju brzo i da napuste Njemačku. Ukoliko se neko ne vrati dobrovoljno, onda se pristupa prisilnom povratku u domovinu, a troškove puta u pravilu snosi sama ta osoba.
Građani država Zapadnog Balkana mogu raditi u Njemačkoj samo ako imaju dozvolu boravka i dozvolu za rad. Postoje razne dozvole boravka: ograničena ili neograničena, postoji i takozvana “plava karta EU”.
Za dobijanje dozvole boravka neko mora da dokaže da ima dovoljno sredstava za život, da dobija platu kojom može da se izdržava, ili da neko ko se već nalazi u Njemačkoj garantuje izdržavanje te osobe.
To znači da neko ne može da doputuje u Njemačku i da potom zatraži isplatu socijalne pomoći ili pomoći za nezaposlene. To mogu samo oni koji već duže vremena borave u Njemačkoj i koji su za to vrijeme plaćali doprinose.
U pravilu važi: što su nečije kvalifikacije bolje te što bolje govori njemački jezik, to mu je jednostavnije da dođe i dugoročno ostane. Ako neko ima niže kvalifikacije ili nema završenu školu, vrlo je teško da pronađe posao i trajno ostane.
Ko traži posao u Njemačkoj može zatražiti i “vizu za traženje posla”. Ta viza se dobija u ambasadi ili konzulatu Savezne Republike Njemačke. Pregled svih ambasada i konzulata Njemačke u svijetu možete pronaći ovdje: (https://www.make-it-in-germany.com/de/fuer-fachkraefte/deutschland-kennenlernen/deutschland-vor-ort#c5049 ).
Čak i ako neko dobije tu vrstu vize, on još uvijek ne može da radi. Ko pronađe radno mjesto onda podnosi zahtjev za dobijanje “dozvole boravka u svrhu obavljanja djelatnosti” (Aufenthaltstitel zum Zwecke der Erwerbstätigkeit). Nije potrebno da zbog toga napusti Njemačku, zahtjev može podnijeti direktno u toj zemlji
Dozvolu boravka može da dobije samo ako dokaže da može od svoje plate da finansira svoje izdržavanje.
Oni koji se već nalaze u Njemačkoj mogu da se, kao i ostali građani te države, obrate i Uredu za zapošljavanje. Radna mjesta mogu da se potraže na brojnim portalima u internetu (npr. www.xing.de).
Za dodjelu radnih mjesta strancima koji se nalaze izvan Njemačke zadužen je poseban odjel pod nazivom ZVA pri njemačkoj Agenciji za rad
Radna mjesta se mogu pronaći na raznim internet portalima ili direktno na internet stranicama pojedinih firmi.
Posao se lakše nađe ako neko već govori njemački jezik. Osim toga je potrebno posjedovati i dokaze o završenom školovanju i obuci (diplome). Priznanje tih diploma može se zatražiti preko posebnih internet stranica (https://www.bq-portal.de ili www.anerkennung-in-deutschland.de/).
Ako neko pronađe odgovarajuće radno mjesto, postoji pravilo da on to mjesto ne može da dobije sve dok se ne provjeri da li za njega konkuriše neko od građana iz zemalja EU.
Izuzeci postoje u slučaju visokokvalifikovanih stručnjaka i ako neko ima diplomu za deficitarna zanimanja. To su zanimanja za koja se u Njemačkoj prijavljuje malo ljudi. U tom slučaju se odustaje od pravila koje nalaže prioritet za državljane zemalja EU. U pitanju su neki zanati te poslovi njege bolesnika.