„Program njemačke vlade za legalno useljavanje privrednih izbjeglica sa zapadnog Balkana daje rezultate i mogao bi biti primjer za svijet“, piše njemački list „Die Welt“.
„Na vrhuncu izbjegličke krize 2015. godine su migranti iz zapadno- balkanskih zemalja: Albanije, Kosova, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore masovno dolazili u Njemačku i podnosili zahtjev za azil”, piše Sabine Menkens u listu „Die Welt” i podsjeća da je iz ove grupe samo prošle godine podneseno 144.000 zahtjeva za azil. „Malo je migranata iz ovih zemalja koji su mogli dokazati da su rat ili protjerivanje razlozi njihovog bijega. Oni u Njemačkoj traže nešto sasvim drugo: posao i budućnost”.
Kako bi smanjila pritisak na cjelokupan sistem i u najmanju ruku “ekonomskim” izbjeglicama omogućila legalan ulazak u zemlju, njemačka vlada je pokrenula program zapošljavanja „gastarbajtera” sa zapadnog Balkana za vremenski period od 2016. do 2020. godine. Zemlje sa zapadnog Balkana su istovremeno proglašene zemljama sigurnog porijekla. Program je počeo veoma uspješno. U okviru njega je prema informacijama „Die Welta” do septembra izdato 15.500 viza.
Atraktivna ponuda
„Ponuda iz Njemačke je za radnike sa zapadnog Balkana očito veoma atraktivna. Prema podacima Njemačkog zavoda za zapošljavanje, samo u prvoj polovini 2016. godine su odobrena 17.182 zahtjeva za zapošljavanjem radnika iz inostranstva. Dobijanje viza očito ide glatko. Prema informacijama Ministarstva vanjskih poslova, u njemačkim ambasadama u Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tirani je do kraja juna odobreno 10.000 zahtjeva za vizu. Do kraja septembra se taj broj povećao na 15.500, potvrđeno je `Die Weltu` u Ministarstvu vanjskih poslova.”
List podsjeća da radnici iz zemalja zapadnog Balkana, bez obzira na ovaj program, i dalje mogu dolaziti i raditi u Njemačkoj sa tzv. “Plavom kartom”. Riječ je o radnicima sa visokom stručnom spremom iz struka, iz kojih Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga. Ukoliko se navedenom broju dodaju i radnici sa `Plavom kartom`, njemački zavod za zapošljavanje navodi da je za devet mjeseci ove godine u Njemačkoj posao našlo 27.508 radnika sa zapadnog Balkana.
Primjer za druge
Njemački zavod za zapošljavanje je program njemačke vlade o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana ocijenio pozitivno. „Smanjen je pritisak na službe za obradu zahtjeva za azil i doveden je u red migracioni proces odnosno proces prihvata izbjeglica sa ratnih područja”, izjavio je jedan od glasnogovornika Zavoda za zapošljavanje: „Ovaj program legalnog prihvata radne snage sa Zapadnog Balkana je doveo do toga da sada dolaze radnici koji nam nedostaju”. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa simpatijama gleda na njemački program. „To je veoma interesantan potez da se riješe problemi sa podnosiocima zahtjeva za azil, koji nemaju prave razloge za bijeg nego traže posao”, izjavio je za „Die Welt” stručnjak iz OECD-a za pitanja migracije Thomas Liebig i dodao: „Bila je to pametna politika, kojom su zemlje sigurnog porijekla uvezane u koncept planiranog dovođenja radne snage.”
Mnogi ne bježe ni od teškog fizičkog posla
On smatra da to što firme sve više zapošljavaju radnike sa Zapadnog Balkana pokazuje da oni „sa sobom donose kvalifikacije koje drugi možda nemaju. Mislim da će za nekoliko godina to postati model za druge”.
Die Welt navodi de se broj izbjeglica sa Zapadnog Balkana u poređenju sa istim periodom prošle godine smanjio. Za devet mjeseci ove godine je samo iz Albanije podneseno 70 posto manje zahtjeva za azil nego u istom periodu prošle godine. Albanci su činili najveću grupu podnosilaca zahtjeva za azil iz regiona”.
