U Sarajevu je održan prvi sastanak jedne od grupa neformalne asocijacije na nivou BiH koja ce se u naredne 4 godine baviti spajanjem trzišta rada i visokog obrazovanja. Formiranje Asocijacije se sprovodi u okviru CSSP programa, pokriva cijelu BiH, a ima grupe organizovane po regijama. Na sastanku su pored organizatora iz OKC Banjaluka, prisustvovali i predstavnici Projekta zapošljavanja mladih (YEP), te predstavnici iz civilnog društva, poslovne zajednice i politike.
Predstavnik YEP-a je u toku sastanka predstavio viđenja projekta o ovoj značajnoj tematici, koji su u skladu sa Strategijom „Evropa 2020“ koja nalaže ostvarenje ciljeva iz pet oblasti (zaposlenost, obrazovanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energetska održivost, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti). Jedan od osnovnih ciljeva Strategije „Evropa 2020“ jeste povećanje stope zaposlenosti stanovništva između 20 i 64 godina starosti na 75% do 2020. godine. U sklopu ovih politika je razvijena Agenda za nove vještine i poslove jeste povećanje vještina i znanja radne snage kako bi se ona uspješno prilagođavala novim tehnologijama i bržoj dinamici radnog okruženja, te analizirajući Strategiji zapošljavanja BiH 2010-2014, YEP u okviru asocijacije postavlja tri strateška prioriteta:
- Promovisanje boljeg predviđanja potrebnih vještina i fleksibilnije postavljanje školskih programa u skladu sa tim prioritetima (anketiranje poslodavaca u saradnji sa javnim službama za zapošljavanje). Socijalni partneri bi trebali biti više uključeni u formuliranje i provođenje politika i programa stručnog obrazovanja i obuke kao i obrazovnih planova. Organizacije poslodavaca i radnika mogu pomoći u identificiranju najprikladnijih oblika obuke za raspoložive mogućnosti za zapošljavanje.
- Razviti bolje posredovanje između vještina i potreba tržišta rada (nezaposlenih i poslodavaca u saradnji sa javnim službama za zapošljavanje)
- Premostiti jaz između svijeta edukacije i biznisa (uvođenje sistema dualnog obrazovanja ili bar njegovog dijela na način da studenti dio obrazovanja provedu u ili vezano za kompanije)
Nezaposlenost u BiH je strukturne prirode, te da ni najbolji obrazovni sistem u ovom trenutku ne bi rješio u potpunosti probleme nezaposlenosti, ipak je veoma značajan korak u njihovom prevazilaženju. Zbog toga su obrazovanje i obuka odraslih i cjeloživotno učenje su potreba svakog društva i jedan od EU standarda, pa tako i BiH obrazovnog sistema, stoga je neophodno stvoriti pravne (zakonske) preduslove koji bi omogućili uspostavljanje institucija, koje bi se bavile obrazovanjem i obukom odraslih, u kojima bi bez dileme univerziteti trebali imati značajnu ulogu. Ipak smatramo da bez postavljanja kvalitetnog obrazovnog sistema, rast potrebe za obrazovanjem odraslih pokazuje da je obrazovni sistem neefikasan i da je ovakav obrazovni sistem samo trošenje resursa bez efekata.
Posebno je bitno obogatiti nastavne planove i programe sadržajima koji bi stvarali preduslove za razvoj preduzetničke kulture, a ona bi dalje bila uvod u promovisanje svijesti o samozapošljavanju. Teorijsko preduzetništvo, kao i praktično (obuka pisanja biznis planova), treba postati sastavnim dijelom srednjoškolskih i većine fakultetskih nastavnih planova i programa (naglašavamo ne samo ekonomskih fakulteta, već i medicinskih, tehničkih itd.). Potrebno je uvesti posebne programe razvoja omladinskog, ženskog, ruralnog i socijalnog preduzetništva. Učenje o preduzetništvu mora biti zasnovano na konkretnim aktivnostima i nastavnim metodama koji aktiviraju studente. Savremena literatura koja se bavi ovim pitanjem naglašava čitav niz reformi koje univerziteti trebaju poduzeti kako bi osavremenili preduzetničke programe, a sve sa ciljem kako bi dobili poželjne rezultate:
- Praktične studije slučaja, posebno o preduzećima sa visokim stopama rasta na kojima se rezultati mogu posmatrati kao veoma očigledni. Za ovu metodu se mogu koristiti pisani materijali, video materijali, ali i direktni susreti preduzetnika sa studentima,
- Grupne tehnike za kreiranje novih poslovnih ideja, te testno upravljanje njihovog rasta i razvoja,
- Poslovne igre i simulacije za osnivanje preduzeća, te praćenja njihovog rada i razvoja na osnovu pojedinačnih menadžerskih usluga,
- Predavanja preduzetnika, ali i drugih osoba koje imaju dodira sa praksom i koje mogu kritički analizirati proces preduzetništva sa studentima, Kod ove metode je jako važno da se organizuju posjete studenata preduzećima koja bilježe visoke stope rasta,
- Intervjui studenata sa preduzetnicima, posebno onima koji su zaslužni za uspjeh preduzeća koja imaju visoke stope rasta,
- Rad na različitim projektima finansiranim od međunarodnih donatora, domaćih kompanija, fakulteta ili institucija,
- Razvoj i procjena poslovnih planova i ideja,
- Osnivanje studentskih preduzeća.
Na kraju, YEP smatra da Asocijacija ne treba ostati samo na nivou dijagnosticiranja stanja već i konkretnih pomaka u ovoj oblasti, što je podržano i od ostalih prisutnih na sastanku.
