Portal Poslovni svijet
Autor: Lejla Đuderija
Datum:
Poznata je činjenica da je veliki broj nezaposlenih u našoj državi, a veliki krivac je loša koordinacija između obrazovnog sistema i tržišta rada BiH. Srećom, postoje brojne inicijative i projekti na kojima se aktivno radi kako bi se utjecalo na smanjenje broja nezaposlenih. Organizacija kojoj je to u opisu posla jeste Youth Employment Project – Projekat zapošljavanja mladih. Kako je došlo do osnivanja; koliko je zaposlenih zahvaljujući ovoj organizaciji, kao i koji su projekti realizovani – odgovorili su za naš portal.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP) u Bosni i Hercegovini se realizira od 2008. godine. Podršku Projektu pruža Ambasada Švicarske u BiH, a implementira ga Njemačka konsultantska kuća GOPA kroz svoje predstavništvo u BiH.
YEP aktivno podržava reformu javnih službi za zapošljavanje u BiH sa ciljem jačanja njihove primarne funkcije, aktivne podrške integraciji nezaposlenih na tržište rada. Naime, zbog velikog broja nezaposlenih u BiH, javne službe su prisiljene većinu svojih resursa usmjeriti ka pasivnoj podršci – administriranju prava koje proističu iz nezaposlenosti (zdravstveno osiguranje i dr.).
Uz podršku YEP-a, službe se reorganiziraju kako bi značajnije resurse mogle usmjeriti aktivnim mjerama, kao što su individualno i grupno savjetovanje. Primjer rezultata ovih napora je mreža klubova za traženje posla koji djeluju unutar službi za zapošljavanje, a kroz koje je od osnivanja prvog kluba u 2011. godini do sada prošlo više od 5.200 mladih. Od tog broja zaposlenje je pronašlo 2.150 mladih (40%). Većinu članova klubova i većinu zaposlenih (preko 60%) čine žene.
Ukupno, od početka projekta, YEP je, najvećim dijelom jačajući kapacitete javnih službi, pomogao zapošljavanje preko 4.000 mladih iz čitave BiH. Ovi podaci razbijaju uvriježeni stereotip da javne službe za zapošljavanje ne mogu značajnije pomoći mladima u traženju posla.
Održiva reforma javnih službi za zapošljavanje zahtijeva integrativni i holistički pristup: od promjena infrastrukture, sistematizacije, vrsta i načina obavljanja poslova do uvođenja sistema za mjerenje učinaka. Sve navedene promjene u prethodnom periodu testirane su u dva Ogledna biroa za zapošljavanje: Novo Sarajevo i Doboj, a zatim objedinjene u Reformski paket, koji se trenutno uvodi u četiri kantonalne službe za zapošljavanje (Federacija BiH), Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.
Javne službe za zapošljavanje su korisnici Projekta, ali postizanje navedenih rezultata nije moguće bez uključivanja velikog broja partnera iz vladinog i javnog sektora, poslodavaca te nevladinih i međunarodnih organizacija. Primjera radi, u 2014. godini, Projekat je podržao program lokalnih inicijativa za nevladine organizacije kojim je za 10 mjeseci zaposleno preko 140 mladih iz teško zapošljivih kategorija. Ovaj koncept YEP trenutno razvija u širi program podrške socijalnom/društvenom preduzetništvu. Kao i u drugim YEP aktivnostima, očekivani rezultat je održivost – integracija ovog programa podrške u aktivne mjere Federalnog zavoda i drugih javnih službi za zapošljavanje.
Tržište rada u BiH je obilježeno dvjema ključnim karakteristikama: malim brojem raspoloživih radnih mjesta i, u velikom broju slučajeva, nedostatkom vještina koje onemogućavaju da mladi odgovore potrebama poslodavaca i za raspoloživa radna mjesta. Navedeno stvara atmosferu nepovjerenja i apatije koji rezultiraju velikim procentom radno neaktivnog stanovništva – osoba koje više ne traže posao. Rad na zapošljavanju mladih u BiH, stoga, prvo zahtijeva njihovu aktivaciju i motivaciju, a tek potom podršku u traženju posla.
Značajnije povećanje broja radnih mjesta zahtijeva promjene i u odnosu mladih prema mogućnostima pokretanja vlastitog biznisa. Trenutna poslovna klima (komplicirane administrativne obaveze, težak pristup finansijskim sredstvima, itd.) značajna je prepreka na ovom putu. Ipak, kroz svoje aktivnosti i susrete sa mladima, YEP svakodnevno svjedoči i velikom broju mladih poduzetnica i poduzetnika koji su izgradili vlastite uspješne priče. Na tom putu, mladi mogu dobiti značajnu finansijsku ili stručnu podršku od javnih službi za zapošljavanje, općina, ministarstava, javnih institucija, poslovnih inkubatora, inovacionih centara, nevladinih i međunarodnih organizacija, co-working prostora i drugih institucija i organizacija.
Poruka Youth Employment Projecta mladima: „Čekanje na posao“ vas neće odvesti nigdje. Budite aktivni, bilo da tražite posao ili želite da pokrenete vlastiti. Pri tome tražite informacije i pomoć – moguće ih je naći (da, stvarno!) na mnogim mjestima i u mnogim formama.