Služba za zapošljavanje KS-a i ove godine realizovat će program javnih radova u Kantonu Sarajevo. Kako su istaknuli iz ove ustanove, u planu je da se na ljeto uposli na dva mjeseca 300 osoba, za šta će biti izdvojene 428.742 marke. Javni poziv poslodavcima za učešće u ovom programu uslijedit će u narednom periodu.
– Javni radovi se realizuju angažovanjem na dva mjeseca najugroženijih kategorija nezaposlenih osoba sa evidencije nezaposlenih u KS-u, a u svrhu izvršavanja poslova od šireg društvenog interesa. Nezaposlene osobe moraju biti prijavljene na evidenciju nezaposlenih u KS-u prije objave javnog poziva. Neto naknada za rad iznosi 600 KM mjesečno po jednoj angažovanoj osobi, naveli su iz Službe za zapošljavanje.
Dodali su da će se javni radovi izvoditi u oblastima uređenja okoline, izgradnje i sanacije infrastrukture, socijalne zaštite u KS-u i kulture, turizma i sajamskih manifestacija. Prednost za učešće imaju demobilisani borci, šehidske porodice, RVI, djeca RVI-ja koji imaju procenat invalidnosti 100 posto, djeca dobitnika najvećih ratnih priznanja, civilne žrtve rata, te najugroženije kategorije nezaposlenih osoba korisnika prava iz oblasti socijalne zaštite.
U prednosti će biti i roditelji djece sa invaliditetom od najmanje 80 posto invaliditeta, žrtve nasilja u porodici, bivši štićenici domova za djecu bez roditeljskog staranja, liječeni ovisnici o psihoaktivnim supstancama. Za učešće u projektu mogu se prijaviti Romi, roditelji/usvojitelji djece koja ostvaruju pravo na dječiji dodatak, osobe sa invaliditetom, osobe koje ostvaruju pravo na novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje, samohrani roditelji, korisnici javnih kuhinja, kao i osobe sa statusom člana domaćinstva u kojem nijedan član nije zaposlen i nezaposlene osobe iz savjetodavnog procesa.
Samo na takav način je moguće na adekvatan način uticati na tržište rada, jer iako poslodavci mogu samostalno odlučivati o radnicima koje će primiti, to ne može biti slučaj kod primanja lica koja su podržana aktivnim mjerama. U tom slučaju Služba mora igrati ključnu ulogu u procesu posredovanja, jer samo oni imaju uvid u detaljan profil nezaposlenog lica. Distribucija mjera za “2 minute” prvima koji se jave je apsolutno štetno za nezaposlena lica i za samo tržište rada.
Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje Evropske unije, kroz svoje javne zavode za zapošljavanje ulažu u mjere aktivne politike zapošljavanja koje su namijenjene isključivo nezaposlenim osobama s otežanim pristupom tržištu rada kako bi im mogli pomoći da se što lakše i brže vrate u svijet rada. Mjere su usmjerene na grupe nezaposlenih osoba koje su zbog niza razloga u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada. Kreirane su prema specifičnostima svake grupe i one su svojevrstan „vaučer“ koji ove grupe mogu iskoristiti kao prednost kod zapošljavanja. Aktivnim mjerama zapošljavanja najčešće se podupire prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomoću obrazovanja, stjecanja radnog iskustva na radnom mjestu, kroz javne radove, potpore za zapošljavanje određenih skupina nezaposlenih osoba ili kroz poticanje samozapošljavanja, a sve kako bi nezaposlena osoba povećala svoje šanse za zaposlenje.
