Republički zavod za statistiku sproveo je Anketu o radnoj snazi u 2017. godini na uzorku veličine 3.376 domaćinstava. Anketa je rađena s ciljem dobijanja podataka o tri osnovna, međusobno isključiva kontingenta stanovništva: zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih lica. Rezultati pokazuju da je od 838. 000 radno sposobnih građana Srpske nezaposleno tek oko 83. 000 njih, što je mnogo manje nego što pokazuje evidencija sa Zavoda za zapošljavanje na kome ima oko 116.000 građana Srpske.
Od 83.000 nezaposlenih njih 24.000 je nezaposleno manje od 2 godine, dok 38.000 stanovnika više od 5 godina nije bilo zaposleno nigde, odnosno, 5 godina nije primilo nikakvu platu.
Iako se u medijskim izvještajima može uočiti senzacionalistički pristup ovoj razlici između dva podatka registrovane i anketne stope, gdje se tvrdi da je razlika upravo rad na crno, to zapravo nije tako. Razlika je nastala zbog metodoloških razloga gdje se u Anketi ne prikazuju lica koja ne traže posao aktivno, dok se na evidenciji nalazi značajan broj lica zbog ostvarivanja prava.
Više od 440.000 radno sposobnog stanovništva je neaktivno, ne radi niti traži posao. Kako pojašnjavaju iz Zavoda neaktivno stanovništvo čine sva lica starija od 15 godina koja nisu radila i koja u toku meseca nisu tražila nikakav posao, niti su spremna da počnu da rade u naredne 2 sedmice ako bi im se posao ponudio.
Stručnjaci tvrde da je uzrok velikog broja neaktivnog stanovništva to što su građani na Biro prijavljuju zbog osiguranja, te da im traženje posla u tom periodu života ne predstavlja prioritet.
Od 440.000 neaktivnih građanja 15.000 se izrazilo kao obeshrabljeno što znači da nisu tražila posao jer su ubeđena da ga ne mogu naći, iako žele da rade.
Stručnjaci ipak ukazuju da postoji dio građana koji je na evidenciji, a radi u BiH ili inostranstvu:
– Javna je tajna da biti na birou ne znači i ne raditi. Naravno ne u struci i ne za pristojan život, nego za minimalce na crno. Mnogi stanovnici Srpske na evidenciji su biroa iako uveliko rade u Nemačkoj ili Austriji, a taj broj nikakve analize i statistika ne bi mogle ni pokazati – smatra ekonomista Anita Vuković.
