BANJALUKA, Izmjenama zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, koje su stupile na snagu početkom marta, stranci su onemogućeni da budu direktori firmi u RS, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.
Izmjenama ovog zakona predviđeno je da je stranom licu ovlaštenom za zastupanje, pored drugih dokumenata, potrebno i uvjerenje o odobrenom boravku na teritoriji BiH.
Do donošenja ovih izmjena zakona, u postupku registracije firme ili lica ovlaštenih za zastupanje (direktor, zamjenik direktora, prokurist) dostavljana je samo prijava boravka stranca, odnosno tzv. Bijeli karton, za koju je bilo dovoljno da stranac uđe u BiH i na graničnom prelazu dobije ulazni pečat u pasoš.
Sada u sudski registrar ne može biti registrovan direktor, prokurist ili zamjenik direktora bez odobrenja privremenog boravka, a koji se prema zakonu o strancima može dobiti po osnovu spajanja porodice, obrazovanja, iz humanitarnih razloga, rada sa ili bez radne dozvole.
Kako navode sagovornici CAPITAL-a problem je što direktor, zamjenik direktora ili prokurista u društvu, po mišljenju Odjeljenja za strance, ne može dobiti odobrenje privremenog boravka po osnovu rada bez radne dozvole, tako da je onda za ova lica jedini osnov za dobijanje odobrenja privremenog boravka radna dozvola za koju je potreban ugovor o radu koji, opet, direktori ne moraju da imaju da bi obavljali tu funkciju.
“Strani investitori koji osnivaju društva u RS obično za prvo vrijeme šalju svoje ljude od povjerenja da firmu “stave na noge” i oni su obično zaposleni kod osnivača, pa ne mogu ni aplicirati za radnu dozvolu, a s druge strane obavljanje dužnosti direktora Zakonom o radu nije uslovljeno radnim odnosom, pa se i na ovaj način stranci diskriminisu”, ističu naši sagovornici i dodaju da se time direktno krše odredbe Zakona o politici direktnih stranih ulaganja koji strane investitore u svim pravima izjednačavaju sa domaćim društvima.
Naglašavaju da se ovim izmjenama zakona na nekoliko načina krše i odredbe drugih zakona, odnosno onemogućavaju prava iz drugih zakona i direktno diskriminišu stranci u odnosu na domaće investitore.
Zbog zakonskih prepreka i komplikacija nekoliko stranih investitora ozbiljno razmišlja da odustane od planiranog osnivanja firmi u RS, zaključujući da im je jednostavnije registrovati preduzeće u Federaciji BiH, a u Banjaluci otvoriti predstavništvo.
U praksi stranac ne može biti direktor
Advokat Vladimir Markuš kaže da je problem nastao jer registarski sudovi, na osnovu posljednjih izmjena Zakona o registraciji poslovnih subjekata, sada traže boravišne dozvole za strance – direktore, kao uslov za njihov upis u sudski registar.
S druge strane, u Službi za poslove sa strancima BiH, boravišna dozvola se ne može pribaviti bez prethodne registracije samog društva, ali i direktora – stranca u sudskom registru.
„Ovo nas ovo dovodi u praktičnu situaciju po kojoj trenutno nije moguće registrovati stranca za direktora firme u Republici Srpskoj“, rekao je Markuš.
Stranci: Tražićemo izmjene Zakona
Direktorica Savjeta stranih investitora BiH Sanja Miovčić rekla je za CAPITAL da Savjet smatra da se radi o previdu zakonodavca koji za posljedicu ima koliziju dva propisa, novog Zakona o registraciji poslovnih subjekata RS i Zakona o strancima BiH, prilikom procedure izdavanja boravišne dozvole za strance – direktore.
„Savjet stranih investitora će kao i do sada putem svojih kanala komunikacije ukazati na ovaj problem i vjerujemo da će on vrlo brzo biti riješen u cilju pojednostavljenja procedura prilikom registracije preduzeća, i statusnih promjena društva, sa posebnim akcentom na regulisanje radnih odnosa stranaca u BiH“, kazala je Miovčić.
Do sada je regulativa u Republici Srpskoj bila kvalitetnija od regulative u Federaciji BiH. Ipak, novi Zakon o radu FBiH donosi značajnu promjenu koja određuje da predsjednik i članovi uprave, odnosno direktor i izvršni direktori svoju funkciju mogu obavljati i bez zasnivanja radnog odnosa, pri čemu bi se njihova prava i obaveze regulisale posebnim ugovorom, što bi u praksi bio tzv. menadžerski ugovor. Menadžerski ugovor najprije nastaje odvajanjem vlasničke i menadžerske funkcije unutar privrednih društava. Njime vlasnici na profesionalne menadžere prenose dio ovlaštenja vezanih za vođenja poslovanja, te, po pravilu, što je oblik privrednog društva složeniji, to je i format ugovora zahtjevniji. Ovo pitanje je obrađeno u YEP analizi Praktične primjene Zakona o radu FBiH.
