OKO 4500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje (Arbetsförmedlingen) u srijedu je ostalo bez posla. Zbog proračunskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasit će se deseci ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.
Jedno od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske
Državni proračun za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom prosinca, predvidio je oko 77 mil eura manje za plaće zaposlenika te čak 433 mil eura manje za programe Službi za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske bila je jedina moguća posljedica proračunskih rezova.
Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutačne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do travnja, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uvjeta.
Šveđani se ne ustručavaju od rezova
Za razliku od Bosne i Hercegovine , koja ni u vrijeme teške recesije nije posegnula za racionalizacijom javne uprave, švedski političari ni dosad se nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili. Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica proračuna koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutačnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.
Socijaldemokratski premijer Stefan Löfven požurio je za otkaze optužiti političke suparnike s desnice, koji su prije njegova izbora u siječnju, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni proračun koji sada obvezuje i njega, no ministrica rada Ylva Johansson (također iz redova socijaldemokrata) dala je naslutiti da se Arbetsförmedlingenu ni inače nije dobro pisalo: “Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u travnju, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak. Stranke s kojima smo ušli u proračunsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to utjecati i na državni proračun u sljedećim godinama.”
Komunikacija s nezaposlenima ubuduće će se voditi preko Skypea
Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skypea, što znači da sudionici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. I Projekat zapošljavanja mladih (YEP) je u Bosni i Hercegovini bezuspješno pokušao da uvede opciju online saradnje sa nezaposlenim putem e-biroa, dok je prošlih godina u saradnji sa EU uvođena zajednica praktičara, kao inovativan online alat. Sve reforme u ovom smijeru idu jako sporo, a očigledno je da su neizbježne.
Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne tvrtke, od čega Hrvatska također još zazire, a Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju. I dalje će biti zadužen za provođenje mjera poticanog zapošljavanja, koja se kroz program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa odlučila stimulirati zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih, švedske mjere usmjerene su na mlade bez srednje škole i novopridošle strance.
Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutačno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na podrijetlo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto. U takvim relativno povoljnim tržišnim i gospodarskim uvjetima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.
Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Porezne upravu u jednu ustanovu.
