U Kantonu Sarajevo prema posljednjim informacijama JU Služba za zapošljavanje ima na evidenciji 71.902 nezaposlenih lica (oktobar 2014.godine) ili oko 1500 nezaposlenih lica po jednom zaposlenom u birou. Ankete koje je proveo YEP među nezaposlenima pokzuju da tek 40% njih aktivno traži posao, što značajno otežava posao biroa. Meri Loenčič, slovenački stručnjak sa velikim iskustvom u službama za zapošljavanje Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, kaže da je svima jasno da stope nezaposlenosti u BiH nije 44% i da se svuda stopa anketne i registrovane nezaposlenosti razlikuju, ali da nigdje taj jaz nije veliki kao u BiH, što ukazuje da nešto sa statistikama nije u redu. Jasno je da se služba doživljava kao mehanizam za ostvarivanje socijalnih prava i da se ovakvo stanje toleriše na štetu onih koji aktivno traže posao. U ovakvim uslovima nemamo pravo postavljati pitanje “koga je biro zaposlio?”, već za koliko ljudi je biro svjesno prekršio zakon da bi im se omogućilo ostvarivanje prava.
Sa evidencije Službe je u periodu od 01.11. do 16.12.2014. godine brisano ukupno 4.060. osoba po više osnova: zaposlenje, redovno školovanje, penzionisanje, navršenih 65 godina života, preseljenje u druge općine itd., a prema podacima iz JUSZZKS po osnovu ostvarenja prihoda po bilo kom osnovu većem od 25% prosječne plate Federacije BiH izbrisano je 423 osobe.
Do informacija o ostvarenim prihodima lica sa evidencije se došlo na osnovu plaćenih poreza. Ova aktivnost je standardna procedura razmjene podataka između ove dvije institucije, a JUSZZKS ima zakonsku obavezu da spiskove nezaposlenih lica uskladi sa stvarnim stanjem, odnosno da briše one koji ne ispunjavaju uslove za status nezaposlenosti. Naime, onaj ko ostvaruje prihod 25% i više od prosječne plate u FBiH (mjesečno u toku prethodne godine), a to ne prijavi, ne ostvaruje uslove da bude na evidenciji službe za zapošljavanje. Ipak, prema nezvaničnim informacijama, na evidenciji je identifikovan i određeni broj broj onih koji su imali prihod od 40.000 KM, dok je najveći evidentirani prihod u 2014.godini bio 80.000 KM.
Osobe brisanjem sa evidencije gube pravo i na zdravstveno osiguranje, te snose sankciju da ga mogu ponovo ostvariti ukoliko dolaze iz radnog odnosa. Ovih dana, osobe koje se nalaze u ovoj situaciji se obraćaju svom matičnom birou za zapošljavanje gdje se od njih traži da u Poreskoj Upravi dobiju potvrdu da trenutno ne ostvaruju primanja ukoliko smatraju da su ovom odlukom oštećeni. Ostvarenje prava na obavezno zdravstveno osiguranje (kontinuiranom registracijom u biroima za zapošljavanje svaka dva mjeseca) značajno je administrativno opterećenje za biroe za zapošljavanje i zapravo zadire u suštinu postojanja službe. Trenutno službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za 245.601 lica u Federaciji BiH, što čini preko 60% ukupnog broja registrianih nezaposlenih lica.
Ranko Markuš, rukovodilac YEP-a smatra da je neophodno brisanje nezaposlenih lica sa evidencije koja ne ispunjavaju uslove, ali zahtjeva hitnu reakciju u izmjenama na legislativnom okviru. Na žalost određeni broj brisanih ostvaruje prihod od 208 KM, ali se treba fokusirati na one koji zarađuju znatno više novca, do nevjerovatnih cifara od 13.000 KM mjesečno. Nezaposleni i neaktivni su najugroženije kategorije i mora im se omogućiti da Ustavom zagarantovana prava (poput zdravstvenog osiguranja), ostvaruju na drugi način. Sličnog je mišljenja i koordinatorica udruženja ”Otium” Almedina Selimović je pozvala svih 4.000 nezaposlenih koji su skinuti sa evidencije službi za zapošljavanje KS-a da se udruže i zajedničkim snagama krenu s inicijativama za izmjene zakona. “Dok se oni vode time da rade sve po zakonu, prebacuju odgovornost jedni na druge i ne znaju o kakvim se akcijama radi, mi se moramo paziti i obične prehlade, jer će nas koštati mjesečnog iznosa”, izjavila je Selimović za FENA.
Iako je jasno da je veliki broj osoba na evidenciji prijavljen radi ostvarivanja prava, te bi dugoročni cilj trebao bit izmještanje prava na zdravstvenu zaštiu gdje ona resorno potpada, tj. pod ingerencije sektora zdravstva. Potrebno je omogućiti da javne službe za zapošljavanje svoje kapacitete usmjere ka osnovnoj misij vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju individualno savjetovanje o tržištu rada. U svakom slučaju dugoročni cilj treba da bude raščišćavanje evidencija gdje bi se trebali nalaziti samo oni koji svakodnevno traže posao. Dokaz prethodnoj tvrdnji najbolje se može vidjeti iz sprovedenih reformi sektora zapošljavanja susjednih država koje su ovaj sistem napustile te svoja zakonodavstva iprakse prilagodile potrebama tržišne ekonomije i tržišta rada pa obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena osoba ostvaruje u okviru zavoda za zdravstveno osiguranje (Hrvatska) ili prijavom fondu za zdravstveno osiguranje (Crna Gora), a da se službe za zapošljavanje isključivo bave pitanjima posredništva u zapošljavanju, savjetovanjima i drugim podrškama licima koja aktivno traže posao.
Jedno od prelaznih rješenja je svakako regulisanje prijave na evidenciju radi ostvarivanja prava, kako je to regulisano u Republici Srpskoj, a za šta se duže vrijeme zalaže YEP, što može biti prelazno rješenje ka ostvarivanju prava neaktivnog dijela radne snage kroz druge mehanizme.
