Logopedski kabinet „Logovox“, dvadesetsedmogodišnje Maje Terzić okuplja djecu i odrasle koji vode borbu sa govorom, slovima, razumijevanjem jezika i svim oblicima komunikacije. Majino zalaganje i rad sa djecom, koja imaju poteškoće u govoru, doprinosi njihovoj socijalnog inkluziji, smanjuje osjećaj izdvojenosti i doprinosi boljim rezultatima tokom školovanja. Najčešći pacijenti su djeca, ali i vrlo često odrasle osobe.
Djeca dolaze zbog pervazivnih poremećaja razvoja i poremećaja iz autističnog spektra. To su poremećaji u govoru, socijalnoj komunikaciji i poremećaji kognitivnih funkcija bitnih za normalan razvoj. Česta je i razvojna disfazija – djeca koja imaju šest godina govore kao dvogodišnjaci, jer njihov govorni razvoj nije u skladu s godinama starosti. Rade se dva do tri tretmana sedmično, a u težim slučajevima, djeca dolaze svakog dana. Najlakše je ispraviti poremećaje izgovora određenog glasa – kada djeca ne mogu izgovoriti „r“ ili „l“, ili ne razlikuju „č“ i „ć“.
„Radimo na razumijevanju i podsticanju govornih aktivnosti, ne bi li govor bio što razumljiviji. Već negdje sa pet, pet i po godina, naša djeca bi trebala jasno i pravilno izgovarati svih 30 slova maternjeg jezika. Djecu uključujemo u komunikaciju i razvijamo dijalog s njima. Na osnovu crteža koje im dajem, oni sastavljaju priču o tome šta vide. Naravno, radimo pojedinačno, a broj posjeta logopedu zavisi od slučaja do slučaja i je li oštećeno razumijevanje ili govor, ili pak oboje. Ponekad traje godinama, a za jednostavnije slučajeve, dovoljno je i nekoliko mjeseci rada. Zavisi od predanosti roditelja i posvećenosti djece. Mališani mogu i za mjesec dana naučiti izgovarati i koristiti l, ć ili č“, objašnjava Maja.
Zabluda je da logopedi rade samo s djecom. Kod odraslih se javlja poremećaj fluentnosti govora ili mucanje, što se može primijetiti u periodu adolescencije. Osim mucanja, odrasli dolaze kada govor strada usljed posljedica moždanog udara ili drugih traumatskih povreda mozga.
„Osobe nakon tog tipa trauma gube potpunu moć govora ili im razumijevanje bude oštećeno. Slično kao i kod prvobitnog uspostavljanja govora kod djece, s odraslima radimo rehabilitaciju govornih funkcija koje su izgubljene zbog povrede ili traume. Pomažemo i kod poremećaja glasa, koji se javljaju kod vokalnih profesionalaca – voditelja i pjevača. Radimo vježbe da bi se tremor mišića otklonio. U suštini, za korigovanje problema s govorom, bitno je početi što ranije, negdje do pete godine, jer kasnije bude samo teže ispravljati“, smatra Maja.
Mlada Beograđanka, nakon što je završila pripravnički staž na Vojnomedicinskoj akademiji, kratko je radila posao koji se odnosio na slušne poremećaje i slušne aparate u Beogradu. Tada upoznaje mladića iz Sarajeva, zaljubljuje se, te se zbog njega seli u Bosnu i Hercegovinu. Kada se doselila, najvažnije joj je bilo pronaći posao.
„Po struci sam master diplomirani defektolog-logoped. Nakon završetka fakulteta, najveća želja mi je bila da se zaposlim u struci i radim ono za šta sam se školovala. Slala sam e-mailove brojnim institucijama u Sarajevu i svi su hvalili moju biografiju, ali nikako da me radno angažuju. Tražeći posao, shvatila sam da je velika potražnja za defektolozima-logopedima. S obzirom na to da zdravstvene, školske i predškolske ustanove ne raspolažu sredstvima za zapošljavanje dodatnog broja logopeda, odlučila sam otvoriti svoj logopedski kabinet. Postoji ogroman broj razvojnih govorno-jezičkih poremećaja kod Sarajlija, a s druge strane, nedovoljan broj logopeda. Nakon pola godine istraživanja tržišta, uvidjela sam da ima prostora za moje zanimanje. To me zaista ohrabrilo da krenem sa poduhvatom otvaranja privatne prakse“, kaže Maja.
U međuvremenu, Majina logopedska priča je naišla na podršku YEP Inkubatora poslovnih ideja, dobila je sva potrebna znanja o pokretanju posla i novac potreban za rad.
Od aprila 2018., kada je „Logovox“ otvoren, prema Majinim riječima, kabineta ima zavidan broj pacijenata i gotovo da nema slobodnih termina. Posla ima mnogo, a nada se da će ubrzo moći angažirati barem još jednog logopeda.
U narednom periodu Maja planira modernizirati posao, te za svoj kabinet nabaviti dodatni broj savremenih aparata, slušalica i mikseta, ali i kompjuterskih digitalnih rješenja, koji bi njen rad učinili lakšim i zanimljivijim za djecu.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP) koji podržava Vlada Švicarske u partnerstvu sa više od 30 lokalnih zajednica (općine, gradovi i kantoni) razvio je program za razvoj poslovnih poduhvata pod nazivom YEP Inkubator poslovnih ideja. U okviru YEP inkubatora poslovnih ideja je samo u 2018. godini podržano pokretanje preko 100 biznisa. Podršku mladim preduzetnicima nastavlja Investicijska fondacija IMPAKT.
