BANJALUKA – Iako se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS nalazi oko 1.500 frizera, saloni muku muče s pronalaskom radnika. “Ovo je strašan problem, lakše bih našla elektroinženjera nego frizera. Odlazila sam i na Zavod za zapošljavanje i putem objavljenog konkursa našli su mi 15 frizera za razgovor. Nakon razgovora s njima odabrala sam dvije frizerke, da bi mi one kasnije smišljale izgovore da ne bi radile. Najbolje bi bilo da u Zavodu razdvoje one koji aktivno i pasivno traže posao. Bila sam i u školi, ali i taj pokušaj se nije pokazao uspješnim. Uzela sam učenicu koja se školuje za frizerku na praksu i planirala sam je nakon školovanja zaposliti za stalno, ali ništa od toga na kraju nije bilo”, navode iz frizerskog salona “Gracija” Banjaluka. Isti problem ima i frizerski salon “Bilja” u Banjaluci, jer im se na oglas, kažu, frizeri slabo javljaju. Ne znaju da li je razloga tome što se radi o teškom poslu jer nekada treba i cijeli radni dan stajati na nogama. “Izgleda da se veliki broj učenika upisuje za frizere, a da nisu za to zanimanje. Oglas stalno produžujemo jer ne možemo pronaći kvalitetnog radnika”, navode iz ovog frizerskog salona. S druge strane, na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, zaključno s aprilom ove godine, u okviru trećeg stepena stručne spreme prijavljeno je ukupno 1.369 lica sa zanimanjem frizer, čija je prosječna dužina čekanja na zaposlenje četiri godine i četiri mjeseca. “U okviru četvrtog stepena stručne spreme trenutno je prijavljeno 127 frizera, a njihova prosječna dužina čekanja na zaposlenje je oko šest godina i četiri mjeseca”, navodi Vedrana Milinković, viši stručni saradnik za informisanje i odnose s javnošću ZZZ RS. Dejan Čutura, direktor Tehnološke škole Banjaluka, kaže da iz godine u godinu vlada sve veći interes za ovu struku. “Vodeći se ovom statistikom, pretpostavljam da će i ove školske godine zainteresovanost biti povećana. Ove godine upisujemo tri odjeljenja po 24 učenika, a prije deset godina u našoj školi je bilo čak šest odjeljenja ovog zanimanja”, priča Čutura. Dodaje da je praktična nastava za ove đake organizovana i u slopu škole kao i van škole, kada frizerski saloni sklapaju ugovore sa školom. Jedna Banjalučanka koja je završila školu za frizera kaže da nije zaposlena u salonu već da radi kod kuće i ima nekoliko mušterija dnevno. “To mi se isplati više nego zaposlenje u salonu, bar sad dok imam malu djecu”, kaže ona.
Projekat zapošljavanja mladih uz podršku Vlade Švajcarske razvio je metodologiju profiliranja nezaposlenih lica u okviru Reformskog paketa koji se implementira u pet javnih službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini. Da bi službe radile svoj posao neophodno je realno utvrditi koliko lica zaista želi da radi, odnosno napraviti ažurnu bazu ponude radne snage.
Nezavisne novine/YEP