Search

Kako do posla – Mit ili stvarnost?!

Problem (ne)zaposlenosti u Bosni i Hercegovini nije ništa novo niti nepoznato. S tim problemom se posljednjih godina suočavaju i mladi, tek odškolavani kadrovi, ali i oni s dugogodišnjim radnim iskustvom. S jedne strane, potrebno je pratiti suvremene trendove globalnog tržišta koje pred nas stavlja visoke zahtjeve. Više nije dovoljno završiti srednju školu ili fakultet, odlično poznavati najmanje jedan strani jezik, poznavati rad na računaru. Poslodavac želi uposliti kvalificiranu, stručnu, komunikativnu, kooperativnu osobu, spremnu na izazov, na stručno usavršavanje, na nove kreativne ideje. Dobna granica potencijalnog uposlenika sve je niža, tako da će osobe starije od 35 godina, bez obzira na stručnost i iskustvo, znatno teže doći do posla. U rijetkim natječajima, objavljenim u sredstvima javnog informiranja, sve je dulja lista traženih vještina uvjeta koje kandidat treba ispunjavati, namjerava li se natjecati sa sve oštrijom konkurencijom.

Veliki je broj poslodavaca koji ne prijavljuju svoje radnike i radnika koji su primorani prihvatati uvjete „rada na crno“, kako bi prehranili svoje obitelji, a primanja su neprimjerena i neredovita. S druge strane, moramo biti realni i svjesni da BiH već izvjesno vrijeme prolazi razdoblje strukturalnih reformi, borbe s korupcijom, sivom ekonomijom…Upravo stoga, ovoj zemlji su potrebni svi njeni ljudi, svi njeni stručni i intelektualni potencijali kako bi se pokrenuli gospodarski kapaciteti i stvorili preduvjeti za što skorije priključenje Europskoj uniji.

Kako smo u ovom izdanju TEMA željeli doznati više informacija o zapošljavanju na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, obratili smo se gospodinu Čuljak Vladi, ravnatelju Službe za zapošljavanje HNŽ/HNK, koji se ljubazno odazvao našoj molbi za razgovor.

Vlado Čuljak: Služba za zapošljavanje HNŽ/K je javna institucija, utemeljena od strane Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Naša djelatnost je usmjerena prema promicanju zapošljavanja. To činimo kroz niz aktivnosti, od kojih izdvajamo: posredovanje u zapošljavanju, praćenje i ažuriranje podataka o nezaposlenim osobama, provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, profesionalna obuka i prekvalifikacija, ostvarivanje zakonskih prava po osnovu privremene nezaposlenosti, informiranje zainteresiranih strana o stanju u oblasti zapošljavanja i obrazovanja, ostvarivanje prava na rad.

TEME: Koliko je trenutačno nezaposlenih na području županije, odnosno Federacije BiH?

Vlado Čuljak:
Krajem lipnja se na evidencijama županijskih službi za zapošljavanje, nalazilo 387.405 nezaposlenih osoba, od toga na evidenciji nezaposlenih osoba na području HNŽ/K 32.938 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih osoba, na posao čeka do 1 godine dana njih 21,7 %, a preko 9 godina čeka njih 21,5 %. Osobe do 30 godina starosti čine 30,9 % ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba u županiji, a svaka četvrta osoba na evidenciji je stara preko 50 godina. Čak 40 % nezaposlenih osoba traže prvo zaposlenje. S druge strane, čuje se glas gospodarstvenika koji kaže da je jako teško naći dobar radni kadar.
TEME: U čemu je, onda, problem?

Vlado Čuljak:
Služba za zapošljavanje HNŽ/K svake godine radi anketno ispitivanje tržišta rada. Zadnji dostupni podaci su pokazali da je 33% anketiranih poslodavaca iskazalo potrebu za djelatnicima. Iskazali su nezadovoljstvo kvalitetom kvalifikacija stručnog znanja i vještina kandidata s kojima su surađivali, i to: nedostatkom praktičnog rada tijekom obrazovanja, stečena kvalifikacija kandidata ne odgovara realnim potrebama, nedostatak općeg znanja, nedovoljno poznavanje posebnih vještina, stranog jezika, nedostatak socijalne i organizacijske vještine, nedostatak znanja iz poduzetništva.
TEME: Znači li to da ono što su nezaposlene osobe dobile kroz obrazovni sustav, nije dovoljno za uspješno obavljanje radnih zadataka?

Vlado Čuljak:
Upravo tako. Sadržaj obrazovanja i njegova kvaliteta, jako su bitni, kao i praćenje trendova i razvoja u gospodarstvu i uvrštavanje tih novina u nastavni plan i program. Jedini mogući način za postizanje toga jeste uska suradnja između gospodarskog sektora i obrazovanja pri izradi nastavnih planova i programa i određivanja upisnih kvota. Jedan od alata koji su korisni u usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada jeste i profesionalno usmjeravanje. Služba za zapošljavanje HNŽ/K provodi profesionalno informiranje završnih razreda srednjih škola o stanju na tržištu rada, te pruža informacije učenicima o mogućnostima daljnjeg obrazovanja i zapošljavanja. Nemamo dovoljno ljudskih kapaciteta da uđemo u sve razrede, te se oslanjamo na djelatnike u školama da prenesu dostavljene im informacije, a dajemo mogućnost učenicima da dođu u naše prostorije i da sa njima napravimo individualno informiranje i usmjeravanje. Ove aktivnosti nije dovoljno obavljati jednom godišnje. Poželjno je da budu prisutne u radu učenika od početka njihovog školovanja i da prate razvoj interesa i mogućnosti svakog pojedinog učenika. Također, nužno je u ovaj proces uključiti i roditelje učenika. Svjesni smo da su upravo oni ti koji, u većini slučajeva, izravno utječu na izbor budućeg zanimanja svog djeteta.

 

TEME: Koja zanimanja su trenutačno najperspektivnija? Što pokazuju najnoviji gospodarski trendovi?

Vlado Čuljak:
Slaba informiranost o stanju na tržištu rada, mogućnostima zapošljavanja, te nedovoljna upoznatost ili pogrešna predodžba o nekim zanimanjima uzrokuju veliku potražnju za upise za neka popularna „zanimanja“, dok neka druga, koja možda imaju i bolju perspektivu što se tiče mogućnosti zapošljavanja, ostaju nepravedno zanemarena. Problem (ne)usklađenosti obrazovanja sa potrebama gospodarstva je kompleksan, i u cilju njegovog rješavanja nužno je aktivno uključivanje, te spremnost na kompromise i temeljite izmjene stava prema ovoj problematici svih interesnih grupa. Naše tržište rada se ne razlikuje od svjetskog po činjenici da je stanje u oblasti (ne)zaposlenosti odraz situacije u državi, na društvenom, gospodarskom i političkom planu. Uvjeti za otvaranje i održavanje novih djelatnosti bi sigurno mogli biti i povoljniji, i međusektoralnom suradnjom je to moguće postići.

 

TEME: Koji su programi i strategije Službe za zapošljavanje?

Vlado Čuljak:
Naša Služba, u suradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, implementira programe sufinanciranja zapošljavanja. Programi su namijenjeni poslodavcima koji imaju potrebu za zapošljavanjem novog kadra, i ovim programima pomažemo kroz novčano sufinanciranje u prvim mjesecima zaposlenja, i na taj način omogućavamo stjecanje neophodnog radnog iskustva za nezaposlene osobe. Programi su iznimno prihvaćeni od strane poslodavaca, naročito program kojim pomažemo prvo zaposlenje za mlade osobe. Foto V.Č. Stečeno radno iskustvo mladima otvara vrata tržišta rada i čini ih konkurentnijima

 

TEME: Da li će se, u skorijoj budućnosti, suradnja sa obrazovnim institucijama proširiti u smjeru uvažavanja stanja na tržištu rada?

Vlado Čuljak:
Obrazovanje i učenje u svrhu uspjeha na tržištu rada ne završava stjecanjem zvanja, a u tu zamku upadaju brojne mlade osobe. Nužno je posvetiti pozornost konceptu cjeloživotnog učenja. Zapadni trendovi, kojima težimo, pokazuju velike fluktuacije u radnom vijeku osobe po pitanju poslova na kojima ta osoba radi, zanimanja i potrebnih vještina. U našem okruženju ta svijest o potrebi i mogućnosti stalnog usavršavanja i učenja još nije razvijena u dovoljnoj količini. Činjenica da nepostojanje Zakona o obrazovanju odraslih sigurno ne ide u prilog pozitivnom razvoju ove oblasti. Zakonski okvir bi trebao omogućiti formalizaciju neformalnog obrazovanja, omogućiti razvijanje kratkih obrazovnih programa/modula koji bi mogli koristiti i nezaposlene osobe i poslodavci u zadovoljavanju svojih potreba. Ovakva mogućnost obrazovanja bi premostila jaz u periodu prilagodbe „redovnog“ obrazovanja, a također bi obrazovnim ustanovama dopustila modernizaciju svog djelovanja i kreiranje nove palete usluga.

Druge objave u kategoriji