Pravilnici koji ne propisuju obavezu javne oglasne procedure su u direktnoj suprotnosti sa državnim i entitetskim ustavima i Ustavom Brčko distrikta, ali i sa brojnim drugim zakonima, uključujući zakone o radu i Zakon o zabrani diskriminacije BiH koji je donesen 2009. godine, istaknuto je na press konferenciji
Oko 50 posto javnih ustanova i oko 60 posto javnih preduzeća nema usvojen pravilnik kojim se utvrđuju kriteriji zapošljavanja, pokazalo je istraživanje o stanju u oblasti zapošljavanja i pristupa radnim mjestima u javnim institucijama u Bosni i Hercegovini koje je provela Antikorupcijska mreža ACCOUNT.
Istraživanje je obuhvatilo 300 organa javne uprave, 106 javnih ustanova i 77 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti, a provedeno je u avgustu i septembru 2014. godine.
– Manji broj institucija kojima smo poslali anketne upitnike nije odgovorilo na pitanja, rekao je Ervin Turbić, predsjednik UG Justicia iz Srebrenika, liderske organizacije u ovom istraživanju.
Čak 67,4% anketiranih javnih institucija na pitanje da li imaju usvojen pravilnik o kriterijima zapošljavanja nije dalo odgovor. Istraživanje je također pokazalo da oko 7% anketiranih institucija nema usvojene pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Kada je u pitanju transparentnost i javnost rada, 44% ispitanika nije dalo nikakav odgovor na pitanje da li je sadržaj internih akata dostupan javnosti.
– U čak 50 od 106 javnih ustanova pravilnici o zapošljavanju ne propisuju obaveznu oglasnu proceduru. Drugim riječima, prema svojim pravilnicima nisu obavezni oglasiti konkurse za posao. Slična je situacija i u javnim preduzećima, rekao je Turbić, naglasivši da su ovakvi pravilnici u direktnoj suprotnosti sa državnim i entitetskim ustavima i Ustavom Brčko distrikta, ali i sa brojnim drugim zakonima, uključujući zakone o radu i Zakon o zabrani diskriminacije BiH koji je donesen 2009. godine.
– Ovo je posebno zabrinjavajuće, jer je zapošljavanje bez konkursne procedure najrasprostranjeniji korupcijski mehanizam. Često se dešava da upravni odbor donese pravilnik kojim sam sebe ovlasti da vrši direktno zapošljavanje, naglasio je Turbić, i dodao da se također često dešava da su isti ljudi u prvostepenoj i drugostepenoj komisiji za zapošljavanje.
– Inspekcije, kada i vrše kontrolu, obično utvrde da je određena osoba uposlena u skladu sa pravilnikom i da je zapošljavanje provedeno po zakonu, iako ti pravilnici nisu usklađeni sa važećim zakonima, rekao je Ervin Turbić.
Direktor Antikorupcijske mreže organizacija civilnog društvaACCOUNT, Eldin Karić je istakao da treba djelovati preventivno kako bi se smanjila korupcija pri zapošljavanju, te da će na smanjenje korupcije u ovoj oblasti doprinijeti i ukidanje diskrecionih prava.
– U ACCOUNT-u ćemo raditi da se donesu svi potrebni akti kako bi se spriječila korupcija, rekao je Karić i najavio da će Mreža ACCOUNT u narednom periodu vršiti monitoring zapošljavanja u javnim institucijama.
– Ako tokom monitoringa uočimo nepravilnosti, pokrenut ćemo sve zakonske mehanizme koji nam stoje na raspolaganju kako bismo zaustavili nezakonito zapošljavanje, istakao je direktor ACCOUNT-a.
Kompletan izvještaj o nalazima istraživanja o stanju u oblasti zapošljavanja i pristupa radnim mjestima u javnim institucijama BiH možete preuzeti ovdje.
