Radni seminar u okviru Foruma za prosperitet i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini održava se u danas, 15. jula u Banjaluci. Ovaj seminar, kojem prisustvuju i predstavnici Projekta zapošljavanja mladih (YEP) nastavak je napora specijalnog predstavnika EU u BiH, uz podršku Ambasade Norveške u BiH i Centralne banke BiH, za definisanje „Pakta za rast,“ sveobuhvatnog seta prijedloga i aktivnosti koje trebaju preduzeti bh. vlasti kako bi ojačale ekonomski razvoj u državi.
“Očekujemo da ćemo završiti programski dokument kojeg bismo željeli predstaviti vlastima i javnosti naredne sedmice,“ rekao je u svom uvodnom obraćanju zamjenik šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dr Renzo Daviddi. Očekuje se da će se programski dokument predstaviti naredne sedmice 24.jula 2014.godine u sali Parlamenta BiH.
„U bh. politici postoji značajan nedostatak rasprave o ekonomskoj politici. To je čudno, kada znamo da građani ove države smatraju da su ekonomska pitanja najrelevantnija za njih,“ zaključio je dr Daviddi.
Seminar okuplja predstavnike vlasti, ekonomske stručnjake, predstavnike lokalnih i međunarodnih finansijskih institucija i poslovnih organizacija kao i druge partnere. Također su prisutni i vodeći eksperti iz susjednih zemalja koji su podijelili svoja iskustva pri rješavanju sličnih ekonomskih problema. Učesnici su ekonomska pitanja razmotrili na tri panela: “Investiranje i poslovanje”, “Porezi, doprinosi i državni izdaci” i “Tržišta rada i troškovi poduzetništva”.
U toku prvog panela diskusiji se pridružio i rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih Ranko Markuš. On je naglasio da je do kraja građevinske sezone još 90 dana, a uništeno je 7.500 kuća, da je do početka školske godine još 45 dana, što znači da 44.000 učenika može imati problem da krene u škole, a još uvijek nemamo konkretne mjere za saniranje 1200 škola, 25.000 radnih mjesta je pod rizikom da bude nepovrano izgubljeno, itd. Prema Markušu situacija je jasna – za radna mjesta trebaju investicije, za investicije poslovna klima, a za poslovnu klimu bolji rezultati u izvještaju Svjetske banke Doing Business, koji je višeputa citiran u toku prvog panela. Dijagnostika problema više ne treba biti tema konferencija, te je predložio da se kao zaključak usvoji da se poduzmu mjere koje će BiH podići na rang listi narednog Doing Business izvještaja za 20 mjesta. Naglasio je da se sutra u Briselu održava donatorska konferencija za koju je definisana platforma na Konferenciji o rastu zapošljavanja, koja je održana uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju, Ministarstva vanjskih poslova, Svjetske akademije nauka i umjetnosti, te Ujedinjenih nacija.
Zaključci po panelima su sljedeći:
Prvi panel: Investicije i poslovanje
Poslovna klima: BiH zauzima 131. mjesto prema indikatorima lakoce poslovanja Svjetske banke, i to se mora poboljsati. Nadalje, postoji potreba za poboljsanjem konkurentnosti putem odobravanja plana koji se zasniva na rezultatima usmjerenim na unapredjenje pokazatelja poput indikatora poslovanja (Doing Business) u cilju priblizavanja regionalnom prosjeku.
Korupcija: Korupcija unistava inicijative i investicije. Borba protiv korupcije ce zahtijevati snazno postivanje vladavine prava i temeljnu reformu javne uprave. Sveobuhvatno mapiranje parafiskalnih naknada i dozvola moze biti pomognuto unapredjenjem njihove transparentnosti.
Drugi panel: Porezi, naknade i javna potrošnja
Oporezivanje rada: BiH treba potaknuti zapošljavanje i poboljšati konkurentnost smanjenjem poreza na rad na daleko niži postotak troškova rada (u pravcu europskog prosjeka od oko 30 procenata). Trenutno, porezi na rad u BiH su približno 40 procenata.
Socijalna zaštita: BiH mora poboljšati ciljano usmjeravanje socijalne pomoći kroz mjere koje bi bile efikasnije, djelotvornije i pravednije. Potrebne su značajne reforme penzionog sistema.
Treći panel: Tržište rada i širenje preduzetništvs
Prepreke zapošljavanju: BiH treba donijeti niz reformi tržišta rada koje bi omogućile otvaranje većeg broja novih radnih mjesta, uključujući revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja, smanjenje negativnih poticaja za zapošljavanje, te posebno promociju uključivanja populacije mladih u radnu snagu.
Poslovni subjekti: BiH treba bolje zakone i prakse o zaštiti investitora, uključujući korporativno upravljanje, pristup izvorima finansiranja (posebno za nova preduzeća) i učinkovitiji okvir za rješavanje nesolventnosti. BiH treba ojačati okvir za slučajeve nesolventnosti, potaknuti privatizaciju i stimulisati otvaranje novih preduzeća.
