Bosna i Hercegovina ima stotine hiljada nezaposlenih, ali i problem sa nedostatkom radne snage. Tekstilna i obućarska industrija, te građevinske firme imaju problem da pronađu radnike, dok oni koji traže posao teško nalaze poslodavca koji će im obezbjediti adekvatne uslove.
Mladim ljudima su najatraktivnija zanimanja kojim će osigurati i posao u inostranstvu. Živjeti u BiH, a dobijati platu iz inostranstva san je većine mladih ljudi. Za sada ga najčešće u javu pretvaraju stručnjaci iz oblasti IT tehnologije.
– Planirao sam da se bavim programiranjem, da ostanem ovdje i već idem na praksu u jednu firmu koja radi za američko tržište i to je i moj plan – kazao je Strahinja Radulović, učenik Elektrotehničke škole.
No, zanimanja poput barmena, kuvara, pica majstora da bi bila dobro plaćena zahtjevaju i odlazak u inostranstvo.
– Nažalost većina odlazi jer su u inostranstvu plate dosta dobre, dostižu i po nekoliko hiljda evra dok kod nas nisu tako dobre – istakla je Milica Kos, učenica Ugostiteljske škole Banjaluka.
Plate u obućarskoj i tekstilnoj industriji su najniže kod nas. No, posla ima. Predstavnici firme koja se bavi proizvodnjom odjeće za zaštitu na radu na Sajam zapošlajvanja u Banjaluci su došli u potrazi za radnicima.
– Potrebni su nam radnici s obzirom da imamo dosta ugovorenih poslova. Imamo dosta i naših stalnih kupaca na domaćem i na inostranom tržištu – naglasio je Gostimir Ivanković, potencijalni poslodavac.
Generalno se broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini smanjuje. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine broj nezaposlenih se za dvije godine smanjio za oko 80.000.
Ali se smanjuje i broj zaposlenih. Ove godine je 18.500 hiljada manje ekonomski aktivnih osoba u odnosu na prošlu godinu. Dok je broj penzionera, školaraca i ljudi koji su se odlučili za obaveze u domaćinstvu porastao za skoro 7.000.
Ovakav bilans brojeva nastao je odlaskom radno sposobnog stanovništva. No, razlog za odlazak nije samo finansijska sigurnost, sve više ljudi želi i mogućnost napredovanja.
– Mislim da smo mi društvo koje nije jednakopravno za sve učesnike rada. Više se i ne libe najodgovorniji ljudi u ovoj državi da kažu da vi kao pojedinac možete da napredujete samo do ograničenog nivoa i to nekome smeta – zaključio je Miroslav Vukajlović iz Agencije za zapošljavanje Spektar.
Prema izvještaju Trading Economics, Bosna i Hercegovina je, sa stopom nezaposlenosti od 38,68 odsto, lider u Evropi, dok na svjetskoj rang listi zauzima drugo mjesto, odmah iza Konga.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u posljednje četiri godine izdate su 9.093 radne dozvole, dok je u prvih šest mjeseci 2018. godine izdato 1.407 dozvola stranim državljanima za rad u BiH.
“U Federaciji BiH je izdato 885 dozvola, u RS 448 i u Brčko distriktu 74 radne dozvole”, rekli su u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Dodaju da je tokom 2017. godine izdato 2.606 radnih dozvola, u FBiH 1.682, u RS 782 dozvole i 142 u Brčko distriktu.
“Radne dozvole najčešće traže građani Srbije, Turske, Hrvatske, Kine, Italije, Kuvajta, Crne Gore, Sirijske Arapske Republike i Saudijske Arabije”, kazali su u Agenciji.
U Zavodu za zapošljavanje RS kažu da su u prvih devet mjeseci ove godine izdate 682 radne dozvole stranim državljanima u RS.
“Tokom 2018. godine izdate su 552 radne dozvole muškarcima i 130 dozvola ženama. Prošle godine izdate su 782 radne dozvole”, rekli su u Zavodu za zapošljavanje RS.
Dodaju da su radne dozvole, ove godine, najčešće tražili državljani Srbije, zatim državljani Kine, Italije, Rusije, Hrvatske i Slovenije.
“Državljanima Srbije izdato je 379 radnih dozvola, državljanima Italije 36, Rusije 29, Hrvatske 23 i građanima Slovenije 22”, naveli su u Zavodu za zapošljavanje RS.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da se najviše radnih dozvola izda za djelatnost trgovine, zatim za prerađivačku industriju, poslovanje nekretninama i obrazovanje.
“Po kvalifikacionoj strukturi, najviše radnih dozvola izdaje se za visoku stručnu spremu, oko 45 odsto, zatim srednju stručnu spremu, oko 30 odsto, te oko osam odsto za nekvalifikovanog radnika”, kazali su u Agenciji.
Dodaju da broj zaposlenih stranaca nema značajan uticaj na domaće tržište rada.
“U posljednje četiri godine broj stranih radnika se kretao u rasponu od 0,3 do 0,4 odsto u odnosu na prosječan broj zaposlenih u BiH. Iz ovoga se vidi da broj zaposlenih stranaca nema značajniji uticaj na domaće tržište rada”, istakli su u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
YEP, Nezavisne novine, N1
