FRANCUSKI PARLAMENT USVOJIO JE ZAKON O MORALNOSTI POLITIČKOG ŽIVOTA, KOJIM SE ZABRANJUJE POLITIČARIMA DA ZAPOŠLJAVAJU ČLANOVE SVOJIH PORODICA, ŠTO JE PRVI VEĆI ZAKONODAVNI PODUHVAT PREDSJEDNIKA EMANUELA MAKRONA.
Zakon zabranjuje ministrima, poslanicima i članovima lokalnih vlasti da zapošljavaju vjenčane ili nevjenčane supružnike, roditelje i djecu pod prijetnjom kazne od tri godine zatvora i 45.000 evra.
Zakon su podržala 383 poslanika, troje je bilo protiv, a 48 uzdržano. Poslanici vladajuće većine su aplaudirali nakon glasanja o zakonu.
Ministarka pravde Francuske Nikol Belube je čestitala na, kako je rekla, veoma pozitivnom signalu sugrađanima.
Komunistički poslanik Pjer Darevil je prokomentarisao da je “slon rodio miša”.
Makron je obećao brzo usvajanje tog zakona nakon što je predsjednička kampanja dovela u pitanje podobnost nekih kandidata.
Predsjednički kandidat desnice Fransoa Fijon, koji je na početku kampanje bio favorit za novog šefa države, doživio je nagli pad popularnosti nakon što je izbio skandal zbog fiktivnih radnih mjesta pri parlamentu njegove supruge Penelope i njihovo dvoje od petero djece.
Protiv Fijona je u jeku kampanje podignuta preliminarna optužnica za zloupotrebu javnih sredstava. Kasnije je podignuta optužnica i protiv njegove supruge.
Na meti istrage o prevari i malverzacijama bila je i ekstremno desničarska stranka Nacionalni front Marin Le Pen.
Zakon predviđa i druge vrste kontrole poslanika, među kojima je i zabrana da obavljaju savjetodavne aktivnosti da ne bi došlo do sukoba interesa kao i novi sistem kontrole njihovih troškova, koje će nadzirati i Ministarstvo ekonomije kako bi se izbjegle utaje poreza i druge malverzacije.
Pred francuskim parlamentom će se iduće srijede naći još jedan zakon o moralizaciji kojim će biti ukinuta dodatna finansijska sredstva koja su poslanici do sada mogli da usmjeravaju u zajednice i društva po svojoj želji.
Ključni zakoni
Parlament treba da razmatra još dva ključna nacrta zakona koje je Makron obećao tokom kampanje.
Jedan od njih odnosi se na borbu protiv terorizma, a predviđa jačanje mjera bezbjednosti u borbi protiv terorizma kao i jačanje unutrašnje bezbjednosti zemlje, kako bi u dogledno vrijeme bilo ukinuto vanredno stanje uvedeno 2015. godine poslije terorističkih napada u Francuskoj.
Drugi nacrt zakona odnosi se na liberalizaciju zakona o radu radi smanjenja nezaposlenosti, prenose agencije
