Bosna i Hercegovina i Švicarska uistinu imaju sličan decentralizirani politički sistem, ali ono što bi BiH moglo poslužiti kao inspiracija iz Švicarske je način na koji kantoni rade zajedno, kazala je ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer.
Međutim, kantoni međusobno blisko sarađuju u različitim oblastima poput obrazovanja i zdravstva jer nema svaki kanton svoj univerzitet ili bolnicu, ali dogovaraju se i o tome gdje će primjera radi prolaziti novi autoput, zbog čega ambasadorica napominje da je od izuzetne važnosti da kantoni imaju konstantnu komunikaciju.
Kada je u pitanju obrazovanje, koje je nadležnost kantona kao i u Federaciji BiH, u Švicarskoj su kantoni međusobno postigli saglasnost oko toga šta će učenice i učenici tokom koje godine školovanja učiti i koliko će trajati školovanje.
– Kada sam išla u školu sistem je bio mnogo raznovrsniji jer je jedan kanton bio organiziran na svoj način i imao je četiri godine osnovne škole, u drugom je taj nivo obrazovanja trajao pet ili šest godina. Kantoni su shvatili da takav sistem u zemlji koja nije toliko velika ne može funkcionirati. Mobilnost građana se povećala, samim tim i školske djece. Zato su bili primorani harmonizirati obrazovni sistem, a tome je doprinio i pritisak građana – dodala je.
Saglasnost su postigli dobrovoljno, bez uplitanja države i to je samo jedan primjer uspješne saradnje, naglašava ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer, a slično je učinjeno i u drugim oblastima.
Također, jedna od razlika između BiH i Švicarske je činjenica da direktni porezi ostaju u kantonima i općinama zbog čega imaju svoj budžet koji usmjeravaju prema svojim politikama i potrebama što je također velika prednost.
Među kantonima postoji i svojevrsno takmičenje u smislu visine poreza zbog čega neki od njih nude manje poreze građanima da žive tu ili investitorima kako bi bili za njih privlačniji.
Da bi se to kompenziralo postoji sistem jednakosti u kojem siromašniji kantoni koji imaju slabiju ekonomiju ili imaju manje stanovnika ili više troškova, dobijaju dodatni novac sa zajedničkog računa. Bez toga sistem ne bi tako dobro funkcionirao.
– Naš sistem funkcionira jer postoji konstantan dijalog između različitih nivoa. To ne znači da se automatski oko svega uvijek slažemo, ali postoji politička volja za dostizanje konkretnih rezultata – kazala je Rauber Saxer.
Smatra da je i sistem u Švicarskoj prilično kompliciran jer se o svemu stalno pregovara, dogovara i koji uključuje sve u razgovor, a to je proces koji oduzima mnogo vremena i nije uvijek lako, dok u centraliziranim državama to ide lakše jer rješenje dolazi s višeg nivoa.
No, prednost sistema u Švicarskoj je da jednom kada se svi dogovore oko nečega onda se svi i pridržavaju tog dogovora.
BiH i Švicarska imaju odličnu bilateralnu saradnju, kaže ambasadorica, koja traje već 25 godina i dok je Švicarska tokom rata prihvatila izbjeglice iz BiH i nakon sukoba pomagala u obnovi zemlje, sada se ta saradnja fokusira na konkretne razvojne projekte koji se tiču građana.
Posebna pomoć BiH od Švicarske dolazi u okviru projekata podrške reforme zdravstva, a to se, između ostalog, ogleda i u omogućavanju ljudima koji žive u udaljenim područjima da imaju pristup zdravstvenoj zaštiti.
Ova država fokusirana je i na podršku sektoru ekonomije i zapošljavanja, a jedno od najvažnijih pitanja je kako zaposliti mlade ljude. U Ambasadi Švicarske smatraju da se to može uraditi tako što će se osigurati potrebno obrazovanje mladima kako bi naučili vještine koje se traže na tržištu rada.
Također, potrebno im je da imaju adekvatnu podršku od javnih službi za zapošljavanje, ali ključno je i uključivanje poslodavaca koji trebaju jasno kazati obrazovnim institucijama šta je to što oni zaista potražuju.
Švicarska ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti mladih u svijetu, a to se postiže zahvaljujući svom obrazovnom sistemu. Kroz projekte za mlade u BiH prenose se ova znanja i iskustva iz Švicarske kako bi se bh. učenicama već tokom školovanja omogućila adekvatna praksa da bi stekli praktične vještine.
Ambasadorica je kao primjer navela zanimanje kuhara kazavši da učenici u Švicarskoj koji se školuju za kuhare svaki dan imaju praktičnu obuku, dakle kuhaju u restoranima. Na kraju školovanja dobijaju diplomu koja potvrđuje njihovo znanje i praktične vještine.
No, to nije sve jer ukoliko oni žele kasnije napredovati i postati primjera radi menadžeri hotela ili restorana vrlo lako se mogu doškolovati jer je obrazovni sistem uvezan i koherentan.
Kao treći sektor u kojem Švicarska aktivno podržava BiH je jačanje rada lokalnih vlasti, a projekti u ovom sektoru usko sarađuju s lokalnim vlastima pomažući im da postanu moderniji i više okrenuti potrebama građana.
– Jedan dio projekta u ovom sektoru je usmjeren na ohrabrivanje građana da postanu aktivni u radu svojih zajednica, uključujući i nivo mjesnih zajednica. I ovo je, naravno, direktno vezano s političkim sistemom i iskustvom u Švicarskoj – pojasnila je ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer.
U ovoj zemlji građani su veoma uključeni u donošenje svih odluka na općinskom, kantonalnom i državnom nivou, a organiziraju se i referendumi o različitim pitanjima unutar zajednica, ali i države.
Ambasadorica kaže da se građani u nekoj lokalnoj zajednici izjašnjavaju da li neka škola treba novi sistem grijanja ili da li neka nova ulica treba biti izgrađena jer građani plaćaju poreze i zauzvrat žele da znaju gdje se taj novac raspoređuje.
Govoreći o saradnji u oblasti ekonomije napomenula je da bi željela dovesti investitore iz Švicarske u BiH, ali to nije tako lako jer u švicarskim medijima najčešće možete naći loše vijesti iz BiH, uglavnom kada su u pitanju politička prepucavanja ili kada se koristi ratno-huškatorska retorika.
Ambasadorica kaže da to prenese i bh. političarima jer ovakva izvještavanja nisu dobra za zemlju, ni za investitore koji dobiju sliku da zemlja nije stabilna.
– Ustvari, imidž zemlje je mnogo gori nego što je sama situacija u zemlji. To je velika šteta jer BiH ima velike potencijale za investicije uključujući i razvoj turizma – smatra ambasdorica.
Govoreći o javnom RTV sistemu u Švicarskoj gdje su također tri službena jezika, ambasadorica je pojasnila da se javni RTV sistem vidi kao snaga različitosti.
Napomenula da se sistem informiranja ne može ostaviti potpuno na upravljanje privatnom sektoru budući da izvještavati o svemu što se događa u cijeloj zemlji zahtijeva resurse i financije, stoga iza javnog RTV sistema i dalje stoji država, što u Švicarskoj vrlo cijene.
– Tako da imamo servis na njemačkom, talijanskom i francuskom, ali tu je i prozor za manjinu koja govori retoromanskim jezikom – pojasnila je, dodajući da to nije jeftino te svi moraju plaćati pretplatu.
Nisu svi bili sretni zbog toga te je prošle godine organiziran referendum o ovom pitanju, ali većina je odlučila da se nastavi plaćati RTV taksa kako bi Švicarska zadržala svoj postojeći javni RTV sistem.
To je važno, kaže ambasadorica, jer se cijeli politički sistem zasniva na dijalogu čiji su najvažniji dio građani i koji stoga trebaju biti dobro informirani.
Kada bi mogla izabrati jednu stvar koja je potrebna BiH, ambasadorica je naglasila da bi to bila vrijednost postizanja kompromisa kao što je slučaj u Švicarskoj.
Ocijenila je da se BiH nalazi na raskrsnici, širom zemlje čuje se opredjeljenje da se želi ići naprijed na putu ka članstvu u Evropskoj uniji što Švicarska podržava, ali progres zavisi samo od BiH, odnosno odgovornih političara.
– Odgovornost građana nije zanemariva. Oni moraju biti aktivni dio društva zahtijevajući reforme. BiH ima ogromne potencijale koji bi trebala iskoristiti. Srela sam mnogo ljudi koji promoviraju ove vrijednosti i to me čini vrlo optimističnom – zaključila je intervju za Fenu ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer.
